ICT-ovci
Hrvoje Balen,Boris Drilo, Davor Majetić i Jasminka Martinović

HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je ICT analizu sektora za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi Republike Hrvatske “5 malih mjera” za zadržavanje digitalnih profesionalaca te strateški, snažniji razvoj sektora. Mjere poreznog rasterećenja ICT-ovci su prvi put uputili Vladi u studenom prošle godine, ali Vlada na predložene mjere nije reagirala.

>> Oporezivanje plaća: ICT-ovci predložili 5 malih mjera za velike promjene

S obzirom na trenutni rast ICT sektora te predviđanja do 2025. godine, ocjena Udruge je da nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.

Veliki rast ICT sektora

Brojke pokazuju da je 2018. bila je uspješna za ICT industriju. Nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. To je već deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora.

U odnosu na prošlu, broj ICT tvrtki danas u Hrvatskoj je gotovo udvostručen (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45 posto (s 26.970 na 39.062), izvoz je povećan za 90 posto (s 4,4 milijarde na 8,3 milijarde kuna), prihodi su narasli za nešto manje od 30 posto (s 29,86 milijarde kuna na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50 posto (sa 7,6 milijarde na 11,3 milijarde kuna).

U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, u kojima se posljednjih godina bilježe veliki svjetski uspjesi hrvatskih tvrtki, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo sedam puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio.

Najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj

“ICT industrija je najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj i dobri rezultati u ICT-ju bitni su zbog važnosti digitalne ekonomije u gospodarstvu i zakonodavstvu Europske unije. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom.

Druga je po izvozu (nakon metalne industrije) i broju zaposlenih (nakon prehrambene industrije) i u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja”, istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca predstavljajući rezultate za 2018. godinu.

ICT-ovci
Izvor: HUP

“Uspjeh ICT industrije vezan je često uz entuzijaste, vizionare i tvrdoglave lidere ICT tvrtki pa bih želio čestitati kolegama na sjajnim rezultatima i radu jer ova industrija pokreće i često motivira ostatak poslovnog sektora, što je nama u HUP-u iznimno bitno”, zaključio je Majetić.

Učinci “5 malih mjera” veliki, fiskalni troškovi mali

Prema sektorskom istraživanju koje je rađeno i predstavljeno u studenom prošle godine (McKinsey), hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta brojka se odnosi na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja.

Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u periodu do 2025. godine. Naime, temeljem dosadašnjeg rasta u posljednjih 10 godina, HUP-ICT predviđa da do 2025. ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, odnosno samo 28.000 u računalnom programiranju.

Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23 posto odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde (40 posto) iz izvoza.

“Digitalna ekonomija je novi generator rasta, a u Hrvatskoj postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga i posljedično povećanje konkurentnosti konačnog proizvoda, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova i povećanja produktivnosti u proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevini i ugostiteljstvu.

Međutim, da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje ICT industrija u Hrvatskoj može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i neku vrstu kompenzacije uz plaće. U tom smislu predlažemo Vladi paket koji smo nazvali “5 malih mjera” za zadržavanje profesionalaca u ICT sektoru koje bi mogle imati snažan učinak, uz razmjerno male kratkoročne fiskalne prilagodbe.

Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima”, istaknuo je Drilo.

Kako potaknuti veću socijalnu odgovornost poslodavaca

Predložene mjere uključuju:

  • neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika;
  • mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku;
  • programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika;
  • neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke;
  • odnosno dvije do tri nagradne neoporezive plaće.

U HUP-u ističu da su to mjere koje bi mogle utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su (uz samu plaću) vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika.

Mjerama bi se, dodaju, osigurala trenutna konkurentnost sektora, osigurao kontinuitet rasta, privuklo više tehnoloških tvrtki u Hrvatsku i motiviralo profesionalce da rade za hrvatske tvrtke.

“U Hrvatskoj nažalost još uvijek nemamo dovoljno sektorskog razumijevanja od Vlade, niti pravu strategiju prema ICT industriji. U mnogim EU zemljama ona se poima kao vertikalna industrija, a ne samo servis drugim industrijama pa je moguće zemlju brendirati kao ICT zemlju.

ICT-ovci
Izvor: HUP

Smanjen interes djece za STEM

Mi smo ove godine na DESI indeksu zauzeli 20. mjesto, što je za dva mjesta bolje od prošle godine, no puno je još prostora za napredak. Rastemo u postotku studenata koji svake godine diplomiraju u STEM područjima (u odnosu na ukupan broj studenata), no taj broj je ozbiljno ugrožen demografskim kretanjima. Bez strateškog okvira od strane države mogli bismo pokleknuti pred izazovima koje nosi digitalno društvo kad je riječ o radnoj snazi i postati nekonkurentni”, rekao je Drilo.

Posljednje analize upisa u osnovne i srednje škole pokazuju kontinuirani pad upisanog broja djece, što je posljedica najvećim dijelom negativnog demografskog trenda. S druge strane, analiza upisa na fakultete pokazuje smanjeni interes prijava i smanjeni broj prvih izbora studija matematike, informatike i računarstva. Kao rezultat, to bi moglo dovesti do smanjenja broja školovanog kadra za ICT sektor, odnosno odlazak mladih ljudi odlaze tamo gdje se nude bolji uvjeti studiranja, života i rada.

U tom smislu, Udruga HUP-ICT, osim “5 malih koraka” predlaže dodatna dugoročna rješenja u svrhu povećanja baze novih digitalnih profesionalaca za 30 posto u roku pet godina.

“Dosadašnji projekti Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva rada i mirovinskog sustava idu u dobrom smjeru, nama je potrebna integralna strategija zadržavanja mladih, talentiranih profesionalaca te pokretanje hrvatskog programa internacionalizacije i novih mogućnosti za sve stanovnike”, rekao je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge.

Fokus na zaposlene koji se žele usavršavati

Udruga predlaže Vladi donošenje programa privlačenja i zadržavanja tehnoloških studenata na diplomske studije na engleskom jeziku s početnim ciljem od barem 600 tehnoloških studenata godišnje na internacionaliziranim studijskim programima i reformu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja i povećanje udjela gimnazijskih programa.

“Moramo promijeniti paradigmu i odnos prema zapošljavanju na način da u fokus stavimo zaposlene ljude koji se žele usavršavati i postati profesionalci, a ne samo nezaposlene. Hrvatska uskoro predsjeda Vijećem Europske unije i mora iskoristiti taj format da na dnevni red stavi teme istraživanja, razvoja i inovacija te jačanja digitalizacije i digitalnih vještina kao ključa za nove poslove budućnosti.

Na taj način će i ICT sektoru biti omogućen pristup novim mehanizmima financiranja razvoja poslovanja, od čega će koristi imati i javni sektor”, zaključio je Balen.

Pročitajte i ovo:
IT industrija raste brže od BDP-a i opet je među slabijima u EU, evo i zašto
ICT-ovci predstavili ambiciozan plan digitalizacije Hrvatske u 5 ključnih točaka