šaltera
Ilustracija: Pixabay

Izdavanje eRačuna samo u javnoj nabavi godišnje bi moglo donijeti više od dvije milijarde kuna, procijenila je Vlada koja je danas u parlament uputila prijedlog Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Glavni cilj predloženog zakona je omogućiti stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, čime će se ubrzati i automatizirati poslovni procesi te smanjiti troškovi poslovanja.

U malim nabavama najveće uštede

“Očekujemo da ćemo uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave ostvariti uštedu od šest do 13 posto. S obzirom na to da volumen ukupne javne nabave iznosi oko 44 milijarde kuna, procjenjujemo da će ušteda iznositi više od dvije milijarde kuna.

Do najvećih ušteda doći će u malim nabavama koje u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto”, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Postupci tzv. male vrijednosti nabava roba i usluga odnose se na vrijednosti do 200.000 tisuća kuna, a radova do pola milijuna kuna.

Horvat je pojasnio da će naručitelji primati i obrađivati strukturirane elektroničke račune koji su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa.

“Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca ove godine, a obveza izdavanja od 1. srpnja 2019. godine. Europska direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5.000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa sukladno EU normama”, rekao je Horvat.

Vlada planira uspostaviti cjeloviti proces integrirane elektroničke javne nabave, od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanje. Takav sustav osim ušteda trebao bi donijeti i veću transparentnost.

Porezni nadzor u realnom vremenu

Kako bi se omogućila razmjena eRačuna na državnoj i lokalnoj razini potrebno je osigurati transparentu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu eRačuna, odnosno izgraditi središnju platformu kao pristupnu točku koja će omogućiti komunikaciju i transparentnu razmjenu više od 12 milijuna interkonekcija između javnih naručitelja, sektorskih naručitelja i dobavljača.

Stoga će za provedbu zakona trebati u proračunu osigurati četiri milijuna kuna, a što će se osigurati na pozicijama Ministarstva gospodarstva u iduće tri godine, rečeno je na današnjoj sjednici Vlade.

Zakon će između ostalog omogućiti i potpunu transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovne procese omogućava se porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.

EU procjenjuje da će se uvođenje eRačuna članicama donijeti uštedu od 423 milijarde eura. Procijenjene uštede od uvođenja elektroničkog računa u poslovanje kreću se, naime, od sedam do 20 eura po računu, od čega 80 posto uštede ostvaruje kupac, a 20 posto prodavatelj.