poslovna klima
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade; snimio Dalibor Dobrić

Za upis u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku od danas se više neće plaćati naknada, objavio je DZS. Više nije potrebno plaćati naknade koje se odnose na upis, promjenu, brisanje i prijepis Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007., čime će poduzeća na godišnjoj razini uštedjeti oko 950 tisuća kuna.

Ukidanje naknada za upis u Registar poslovnih subjekata najnovija je mjera rasterećenja poduzetnika. Do travnja 2018. provedeno je barem 300 konkretnih mjera kojima su olakšani uvjeti poslovanja poduzetnika kroz prilagodbe niza propisa. Provedene mjere uključuju administrativna rasterećenja, smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, liberalizaciju tržišta usluga u nizu sektora i deregulaciju nekih profesija, administrativna olakšanja kroz poreznu reformu, djelomičnu fleksibilizaciju tržišta rada, pojednostavljenja stečajnog postupka te reformu javne nabave, pojašnjavaju u nadležnom ministarstvu.

Vlada najavila ukidanje 626 milijuna kuna teških nameta

Istraživanje o preprekama u poslovanju koje je HGK nedavno proveo pokazalo je, međutim, da poduzetnicima te mjere u svakodnevnom poslovanju ne donose bitno olakšanje. Naprotiv, smatraju da je u svim područjima došlo je do povećanja prepreka u poslovanju.

Porezi još uvijek previsoki

Porezna davanja i administrativni troškovi su još uvijek visoki i za poduzetnike glavni uteg u svakodnevnom poslovanju. U Ministarstvu gospodarstva procjenjuju da je ukupni iznos ukinutih parafiskalnih nameta veći od 700 milijuna kuna i najavljuju daljnja rasterećenja, dok Ministarstvo financija tek provodi analize na temelju kojih će u 2019. mijenjati porezni sustav, prije svega PDV i porez na dobit.

Nejednako tumačenje poreznih propisa, uz učestale promjene zakona i dugotrajnost sudskih postupaka glavni su razlozi zbog kojih golemih 76 posto ispitanih poduzetnika poslovnu i investicijsku klimu ocjenjuje nepoticajnom.

Čak 31 posto ih smatra da je poslovna klima gora nego što je bila 2016. Samo 16 posto ih smatra da je došlo do poboljšanja, a natpolovična većina, 53 posto, ne vidi nikakve pomake u odnosu na 2016. godinu. Time su poduzetnici netom prije ovotjedne Vladine objave programa reformi samo potvrdili upozorenja čelnika HGK-a i HUP-a kako mjere koje Vlada provodi nisu ni približno dovoljne da Hrvatsku odlijepe s dna Europske unije.

Evo što je najviše olakšalo poslovanje

Najveće promjene dogodile su se u području oporezivanja, ali i one su, pokazalo je istraživanje HGK, donijele samo blagi napredak. Istražili smo ključne mjere koje su, prema ocjeni poduzetnika, najviše utjecale na lakše poslovanje:

Što se tiče samog plaćanja poreza, uvedeno je elektroničko plaćanje, smanjena je granična stopa poreza na dobit s 20 na 18 posto, odnosno na 12 posto za porezne obveznike koji imaju godišnji prihod manji od tri milijuna kn.

Osim nižih stopa poreza na dohodak, smanjen je porez na nekretnine i ukinut je porez na tvrtku. Mali poduzetnici bit će oslobođeni, najavljeno je, i plaćanja naknada za šume, a neke neturističke djelatnosti naknada za turizam.

poslovna klima
Foto: Fotolia

Umjesto relativne i apsolutne zastare propisan je jedinstveni rok zastare poreznog duga od šest godina koja nastupa po službenoj dužnosti.

Malim poduzetnicima koji ostvaruju godišnji prihod do tri milijuna kuna omogućena je korekcija računovodstvene dobiti za određene novčane i nenovčane transakcije te utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu; pojednostavljen je postupak otpisa potraživanja za dugove male vrijednosti ili u slučajevima kada se poduzmu određene mjere za naplatu pri čemu se utvrdi nemogućnost naplate.

Zatim, omogućeno je pravo na 50 posto odbitka pretporeza za osobne automobile i druga prijevozna sredstva vrijednosti do 400.000 kuna; uvedena je mogućnost da se kod uvoza investicijske opreme iz trećih zemalja primjeni obračunska kategorija PDV-a, što utječe na jačanje likvidnosti poduzetnika.

Također je uvedeno konačno oporezivanje dohotka od imovine, imovinskih osiguranja i kapitala, u tijeku poreznog razdoblja. Takvi dohodci se više ne uzimaju u obzir pri godišnjem obračunu poreza na dohodak na ukupno ostvaren godišnji dohodak, već se porez plaćen po odbitku po propisanim stopama smatra konačnim.

Zbog jačanja porezne sigurnosti i uklanjanja prepreka ulaganjima propisana je mogućnost sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.

Kako bi se rasteretila isplata drugog dohotka smanjene su stope obveznih doprinosa za 50 posto. Ukinuta je obveza prijave poreza na promet nekretnina, već se porez utvrđuje po službenoj dužnosti.

Pravna nesigurnost najveći problem

Kao područje u kojem nailaze na najveće prepreke u poslovanju poduzetnici su istaknuli ono pravne sigurnosti i to najviše zbog učestalih promjena propisa i neusklađenosti zakonskih i podzakonskih akata. U odnosu na prošlogodišnje istraživanje područje pravne sigurnosti se zadržalo na prvom mjestu, s time da je ovo godine dobilo još lošiju ocjenu.

Slijedi područje pravosuđa, gdje je najviše zamjerki na dugotrajnost postupaka, na trećem mjestu se nalazi područje poreznih obaveza, a na četvrtom ostala porezna davanja.

Javna uprava je tek na petom mjestu koju poduzetnici prepoznaju kao izvor prepreka, a iza nje je područje radnog zakonodavstva. U nešto manjoj mjeri poduzetnici vide prepreke u stanju na tržištu rada, kao i u pristupu financiranju.

Pročitajte i ovo:
Liberalizacija: Obračun taksista i ‘uberovca’ stvar prošlosti?
Parafiskalni nameti: Evo tko više neće plaćati naknadu za šume