vlasništva
Ministar financija Zdravko Marić / Izvor: Prvi plan

Od ponedjeljka, 3. lipnja, počinje obvezan upis stvarnih vlasnika poduzeća, podružnica stranih poduzeća, zaklada, fundacija i ustanova kojima država nije jedini osnivač u Registar stvarnih vlasnika. Međutim, dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku, već samo podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada, te imaju li izdane dionice na donositelja, objavilo je Ministarstvo financija.

“Dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku iz razloga što takva dionička društva podliježu zahtjevima za objavljivanje podataka i zahtjevima za osiguranje odgovarajuće transparentnosti podataka o stvarnim vlasnicima”, navodi se na službenim stranicama Ministarstva financija.

Također, u Registar vlasništvo ne moraju prijavljivati ni sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, komore, zadruge, tijela državne uprave, ministarstva… Ministarstvo financija objavilo je, naime, da su od obveze upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar izuzete su pravne osobe koje se ne nalaze na popisu pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Rok upisa podataka u Registar za pravne subjekte i trustove je do 31. prosinca ove godine (za udruge rok je propisan od 1. srpnja do kraja godine). Registar će u elektroničkom obliku voditi Fina, koja je dobila i ovlasti povlačenja podataka o vlasnicima poduzeća iz sudskih registara i baza podataka Porezne uprave. Upis podataka moći će se obaviti bez naknade korištenjem web aplikacije Financijske agencije uz certifikat ili u poslovnicama Fine.

vlasništva
Foto: Pixabay

Za skrivanje vlasništva kazne do 385 tisuća kuna

Vlasnicima (fizičkim i pravnim osobama) koje ne upišu podatke o vlasništvu prijete izuzetno visoke kazne:

Za pravni subjekt koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima ne upiše u Registar propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 350.000 kuna, a za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi propisana je kazna u iznosu od 5.000 do 35.000 kuna.

Osim zbog nepoštivanja obveze upisa podataka u Registar do kraja godine, poduzetnici će se kažnjavati i ako ne izmjene netočne podatke u Registru (odnosno ako ne prijave promjene o vlasništvu) do najviše 75.000 kuna, a rok za unošenje izmjena je trideset dana od njihova nastanka.

Registar dostupan javnosti sljedeće godine

Registar stvarnih vlasnika jedna je od najvećih novina u izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je stupio na snagu sredinom travnja ove godine. Donošenje izmjena Zakona i pratećeg Pravilnika koje je donijelo Ministarstvo financija pratile su, podsjetimo velike polemike, u prvom redu zbog dostupnosti podataka o stvarnim vlasnicima poduzeća. Usprkos zahtjevima da podaci odmah budu dostupni široj javnosti, odnosno svima koji imaju legitiman interes – što je u skladu i s regulativom EU – Vlada Andreja Plenkovića odlučila se zasad za djelomično razotkrivanje identiteta vlasnika.

Uvid u podatke o stvarnim vlasnicima poduzeća imat će državna tijela, odnosno Porezna uprava, Hanfa, HNB, pojedina ministarstva i sigurnosno-obavještajne službe. U nekim određenim slučajevima fakultativni pristup registru mogu dobiti i revizori, odvjetnici, porezni savjetnici, kreditne unije, dok ostali zainteresirani pojedinci ili pravne osobe mogu dobiti uvid u podatke iz registra samo ako dokažu da imaju ‘opravdani pravni interes’. Takav pravni interes podrazumijeva sudski spor s tajnim vlasnikom ili sumnju da iza svega stoji pranje novca i terorizam.

Zbog europske regulative podaci o tajnim vlasnicima morat će ipak biti dostupni i najširoj javnosti. Europska komisija je u srpnju prošle godine usvojila Petu europsku direktivu o sprječavanju pranja novca koja nalaže da registri vlasnika poduzeća koji posluju preko skrbničkih računa, i tako taje svoj identitet, budu u potpunosti otvoreni javnosti. Direktiva nalaže državama članicama EU da registar stvarnih vlasnika učine javnim do 10. siječnja 2020., pa će i Hrvatska morati ispoštovati taj rok.

Pročitajte i ovo:
Tajni vlasnici poduzeća ipak poznati svima, ali tek od 2020.