digitalne
Ilustracija: Pixabay

Tek 15 posto domaćih kompanija ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, samo 17 posto ih smatra kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a manje od trećine je transformacija uvrstila pri vrhu liste prioriteta. U odnosu na Njemačku, u kojoj 35 posto tvrtki prepoznaje važnost digitalne transformacije, u Hrvatskoj je njezinu važnost prepoznalo vrlo malo tvrtki, tek 4,5 posto.

Do ovih poražavajućih podataka došli su stručnjaci Apsolona, donedavno Sense Consultinga, koji su osmislili Hrvatski digitalni indeks (HDI) koji analizira spremnost gospodarstva na izazove koji ubrzano mijenjanju tradicionalni način poslovanja.

Anketirali su 300 domaćih tvrtki, među kojima je 65 velikih (više od 250 zaposlenika) te 235 srednjih tvrtki (od 50 do 249 zaposlenika), i koje uspješno posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima.

Čak 47 posto ispitanih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo ili jako loše (12 loše), pri čemu su velike tvrtke kritičnije u svojoj procjeni.

Sumirajući sve rezultate istraživanja, u Apsolonu su spremnost domaćeg gospodarstva na digitalnu transformaciju ocijenili školskom ocjenom – dovoljan.

digitalne
Izvor: Apsolon

Veliko nerazumijevanje digitalne transformacije

Istraživanje je među ostalim pokazalo kako hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s pojmom digitalne transformacije. Najčešće ju, naime, poistovjećuju s digitalizacijom postojećih poslovnih modela i/ili analognih procesa, što, ističu u Apsolonu, čini tek 40 posto ukupnog procesa digitalne transformacije.

Preostalih 60 posto, koje između ostalog čine razvoj inovativnog poslovnog modela, stvaranje novih usluga/proizvoda te izgradnja održivog sustava sklonog kontinuiranim inovacijama i promjenama, mnogo je zahtjevniji dio za koji je, ističu, nužna aktivna uloga upravljačke strukture tvrtki radi provedbe transformacije na svim razinama.

Prema Apsolonovom istraživanju, aktivnostima digitalne transformacije najviše se upravlja s razine IT odjela (44 posto), dok 26 posto ispitanika njome upravlja s razine predsjednika uprava, a 15 posto s razine člana uprave.

“Ti podaci ukazuju na to da čelni ljudi hrvatskih tvrtki nisu prepoznali važnost, odnosno potrebu za digitalnom transformacijom. Nužna je promjena stava upravljačke strukture hrvatskih tvrtki koja će omogućiti cjelovitu implementaciju digitalne transformacije u poslovanju, a time osigurati buduću konkurentnost i uspjeh na tržištu”, ističe Vedran Antoljak, glavni partner u tvrtki Apsolon.

Hrvatska zaostaje za digitalnim liderima

Uspoređujući rezultate svog istraživanja s onima tvrtke Etventure GmbH za Njemačku, Apsolonovi stručnjaci uočili su da je važnost digitalne transformacije prepoznalo vrlo malo hrvatskih tvrtki za razliku od Njemačke.

digitalne
Izvor: Apsolon

Velike razlike pronašli su i u spremnosti zaposlenika za provedbu digitalne transformacije: samo devet posto hrvatskih tvrtki smatra da su njihovi zaposlenici spremni za taj proces, dok je taj postotak 42 posto kod njemačkih tvrtki.

Optimizam bez pokrića

U pitanju spremnosti za digitalnu transformaciju čak 77 posto hrvatskih tvrtki izjavilo je, međutim, da je dobro pripremljeno za razliku od tek 35 posto njemačkih tvrtki.

“Uzimajući u obzir ekonomske i gospodarske prilike, hrvatska procjena ovdje se čini vrlo optimističnom”, napominje Antoljak. Dodaje da digitalna transformacija poslovanja više nije izbor, već nužnost. Međunarodna iskustva pokazuju, naime, da digitalno transformirane tvrtke imaju 35 posto veće prihode, dok se motivacija i produktivnost zaposlenika povećava i do 40 posto.

“Rezultate našeg istraživanja dodatno potvrđuje Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske unije za 2018. u kojem je Hrvatska na 22.mjestu od ukupno 28 država članica Europske unije.

Jedan od ciljeva istraživanja je da dobiveni rezultati pomognu pri unapređenju digitalne spremnosti hrvatskih tvrtki, a samim time i cjelokupnog gospodarstva. To je, između ostalog, moguće postići i kroz prilagodbu regulatornog okvira suvremenom digitalnom dobu te uvođenje digitalizacije u industrijske sektore”, zaključio je Antoljak.

Pročitajte i ovo:
Pad produktivnosti domaćih poduzeća alarmantan, može li ih spasiti digitalizacija