zarađivati taksiranjem
Foto: Pixabay

U Hrvatskoj je oko tri tisuće taksista. Nakon što je nedavno liberalizirano tržište usluga, njihov broj bi se, prema očekivanjima Vlade, mogao najmanje udvostručiti. Liberalizacijom su, naime, sniženi troškovi dobivanja licence i pojednostavljena je procedura njezinog dobivanja. Više se ne mora pohađati ni višegodišnji program za KV vozača, dovoljno je položiti stručni ispit.

Zvuči kao dobra prilika za pokretanje vlastitog posla, tim više što se dozvola sada može dobiti u bilo kojem gradu ili općini. No, koliko je zapravo taksiranje isplativo?

Da se od taksiranja može dobro živjeti, bili su uvjereni mnogi i prije posljednjeg vala liberalizacije tržišta. U samo deset godina, od 2007. do 2016., taksi služba je doživjela pravi bum: broj poduzetnika koji su se bavili pružanjem taksi usluga se povećao nevjerojatnih 14 puta. Broj zaposlenih još i više – 20 puta.

Prema Fininim najnovijim podacima, prije desetak godina u Hrvatskoj je bilo registrirano 18 taksi poduzeća. 2016. ih je već bilo 260. U branši taksi usluga 2007. je radilo samo 44 radnika, a krajem 2016. godine 886.

Liberalizacija: Obračun taksista i ‘uberovca’ stvar prošlosti?

Fina u ovu analizu nije uključila oko 2.500 taksista obrtnika, ali ni Uber, koji se, statistički gledano, ne vodi kao taksi služba.

Uber pomeo domaće taksiste

Iako Fina u svoju analizu nije uključila Uber, koji je u Hrvatskoj registriran kao Agencija za promidžbu, iz objavljenih podataka indirektno se može zaključiti da je Uber domaće taksiste bacio na koljena.

Uber je u Hrvatskoj počeo poslovati krajem listopada 2015. godine. Domaća taxi poduzeća tu su godinu završila s ukupnom konsolidiranom dobiti od 4,9 milijuna kuna. Za domaće taksiste bila je to rekordna godina koja teško da će se tako skoro ponoviti.

Koliko je Uber domaćim taxi poduzećima nanio jak udarac vidi se iz podataka da su već sljedeće godine, 2016., domaća poduzeća završila s ukupnim gubitkom od gotovo 2,5 milijuna kuna.

zarađivati taksiranjem
Foto: Pixabay

U samo godinu dana Uber je taxi poduzećima izbio iz ruku nekoliko milijuna kuna zarade i drastično smanjio njihova investiranja u dugotrajnu imovinu. U tri godine koje su prethodile dolasku Ubera, taksisti su investirali 19,8 milijuna kuna, od toga samo u 2015. godini oko 4,1 milijuna kuna.

Najveće investicije, oko 9,4 milijuna kuna, dogodile su se 2013., nakon izuzetne teške 2012. godine koja je cijela branša završila s nevjerojatnih 17 milijuna kuna. Te su investicije za domaće taksiste predstavljale ‘točku preokreta’. Urodile su plodom, iz minusa taksisti su ušli u plus. Sve do dolaska Ubera, koji formalno zapošljava četvero ljudi. Uber je 2016. završio s 4,2 milijuna kuna prihoda i uz dobit od 232,7 tisuća kuna.

Više gubitaša nego dobitaša

Podatke za prošlu godinu Fina još nije objavila. No, bez obzira na to, podaci o poslovanju tijekom deset pružaju sasvim jasnu sliku koja kazuje da je taksiranje teška ‘branša’. Uz dodatnu liberalizaciju i ojačani Uber bit će još teže.

Kao što smo već naveli, ukupni gubitak taksi poduzeća u 2016. je iznosio gotovo 2,5 milijuna kuna. Samo po sebi to i ne bi bilo toliko zabrinjavajuće. Ali, od 2007. ta je djelatnost u samo četiri godine poslovala u plusu. Pozitivna je bila pretkrizna 2007. i razdoblje od 2013. do kraja 2015. godine.

Za negativni saldo cijele branše u 2016. najviše su zaslužna dva poduzeća koja su otišla u stečaj (Pozivni centar sjever i Pozivni centar zapad), oba osnovana kao j.d.o.o., čiji je zajednički gubitak bio oko 1,7 milijuna kuna.

Više je i onih koji su poslovali s gubitkom nego s dobiti: u 2016. je 128 poduzetnika koji pružaju taksi usluge poslovalo s plusom, dok su u minusu završila 132 poduzeća.

Tko su najjači igrači

Koliki je prostor za nove igrače najbolje se vidi iz analize poslovanja pet najvećih taksi poduzeća. A on je, čini se, skroman.

Pet najvećih – Cammeo grupa, Eko prijevoz, Prijevoz plus, Mirage i Autoprijevoz Fera – ostvarili su ukupni prihod od 71,8 milijuna kuna, što je gotovo 52 posto prihoda cijele branše.

zarađivati taskiranjem
Foto: Pixabay

Njihova ukupna dobit je iznosila nešto manje od 2,5 milijuna kuna, što je 66,7 posto dobiti svih poduzetnika taksista. Oni zapošljavaju i oko 30 posto ukupno zaposlenih u taksi poduzećima.

Ostalih 255 poduzeća, koji zapošljavaju 70 posto svih taksista u registriranim poduzećima, natjecalo se za kolač od 66,7 milijuna kuna, koliko je iznosio njihov ukupan prihod.

Dubrovački Mirage rekorder po dobiti

Teritorijalno gledajući, taxi biznis je najisplativiji u Dubrovniku i Zagrebu. Po dobiti daleko najjači je dubrovački Mirage s gotovo 1,6 milijuna kuna dobiti. Ima 20-ak zaposlenih, a po ostvarenom prihodu od gotovo 10 milijuna kuna je tek na četvrtom mjestu.

Po visini prihoda, najjači je Cammeo koji je u 2016. ostvario prihod od 28,9 milijuna kuna, oko petine prihoda svih poduzetnika djelatnosti taksi službe. Te je godine ostvario dobit od samo 157 tisuća kuna, što bi moglo ukazivati na njegova velika ulaganja u širenje biznisa.

Treći i po prihodu i po dobiti je zagrebački Eko prijevoz koji odskače po broju zaposlenih – sa 105 zaposlenih ostvario je prihod od oko 14 milijuna i dobit od 679 tisuća kuna.

U Zagrebu se registrirani i četvrti i peti najjači taksisti – Prijevoz plus i Autoprijevoz Fera. I jedan i drugi imaju po 50-ak zaposlenih. Prijevoz plus je uz prihod od 10,1 milijun kuna imao dobit od 31 tisuću, a Autoprijevoz Fera je uz prihod od 8,9 milijuna kuna 2016. završio s dobiti od samo 18 tisuća kuna.

Plaće još uvijek niske

Za zaposlenike taksiranje nije izdašno. Prema portalu prosjecna-placa.info najvišu prosječnu plaću trenutačno isplaćuje dubrovački Mirage, 3.933 kune, a najnižu Cammeo, 2.992 kune. To je otprilike na razini plaća taxi prijevoznika iz daleke 2009. godine.

Zanimljivo je da je prosječna plaća taksista u 2016. bila oko 300 kuna niža nego u godini ranije. Bila je niža nego i u 2012., 2013. i 2014. godini, ali zaoštravanje tržišne utakmice tijekom posljednjih godinu dana, kao i opći rast plaća prisiljavaju poslodavce i u djelatnosti taxi usluga da povećavaju plaće.

Taj trend će se vrlo vjerojatno nastaviti, pa i o tome treba voditi računa prilikom odlučivanja o pokretanju vlastitog taxi biznisa.