žesnke kvote
Sudionice panela "Žene u biznisu - moderni mit ili budućnost?"

Iako je sve više žena fakultetski obrazovano, a u nekim profesijama je već sada više diplomiranih žena nego muškaraca, žene se teško probijaju u biznisu. Podzastupljene su na rukovodećim pozicijama, malo ih je i u poduzetništvu. Prema nekim pokazateljima, ako ne dođe do većih promjena, ženama će trebati još 80 do sto godina da se u poslovnom svijetu izjednače s muškarcima.

Je li izlaz u uvođenju tzv. ženskih kvota u gospodarstvo, raspravljale su i poslovne žene, top menadžerice i poduzetnice, na panelu ‘Žene u biznisu – moderni mit ili budućnost?’ kojeg su u četvrtak organizirali Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora i Međunarodna mreža poslovnih žena. I nisu se složile.

Kvote – nužno zlo?

Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemens Hrvatska i Slovenija, i Mirsada Kudrić, generalna direktorica tvrtke Robert Bosh, smatraju kako su ženske kvote nužne kao privremeni alat za poboljšanje položaja žena. Sonja Popović, predsjednica Uprave SAP-a, rezolutno je protiv.

ženske kvote
Medeja Lonačar

Lončar, koja je poziciju predsjednice Uprave u Hrvatskoj preuzela prije šest mjeseci, na vlastitom je primjeru opisala kako napredovanje žena izgleda u dominantno muškoj industriji. U Siemensu je jako malo žena na CEO pozicijama, a i ona sama je, kaže, bila zadovoljna “biti druga” sve dok se nije otvorio natječaj za posao kojeg sada radi.

“Na natječaj se prvo javio kolega i kad sam to vidjela, a znam njegove kvaliteta, rekla sam: ‘Ako može on, mogu i ja’. Dobila sam podršku svoje šefice u Austriji koja je samo ukazala da se na natječaj javila žena. Presudne su ipak bile poslovne kvalitete”, ispričala je Lončar.

Kaže da kvote za žene mogu problem napredovanja žena u poslovnom svijetu staviti na dnevni red “jer muškarci to i ne osjećaju kao problem”. Lončar smatra da će to pitanje u budućnosti još više dobiti na težini zbog razvoja tehnološke industrije u kojoj prevladavaju muškarci, pa bi se moglo dogoditi da se udjel žena na menadžerskim pozicijama još više smanji.

“Biznis to međutim i sam prepoznaje kao problem i potiče žene jednostavno zato što je uvidio da među muškarcima nema dovoljno talenata koje može regrutirati”, primjećuje Lončar.

Popović: Ne trebaju nam kvote, sposobnije smo

ženske kvote
Sonja Popović

Sonja Popović, koja je među rijetkim ženama koja vodi tehnološku kompanije, za razliku od Lončar nije pristalica uvođenja ženskih kvota u biznis.

“Kada bi se slijedila politika kvota rekli bi da smo pozicije zauzele zbog toga. Ne volim poslove dijeliti na muške i ženske jer sve ovisi o sposobnostima. A mi žene smo sposobnije i samo o nama ovisi koliko daleko ćemo stići”, tvrdi Popović.

Dodaje, međutim, da žene možda nisu dovoljno ambiciozne, nedostaje im samopouzdanje. “Više sam za edukaciju i ohrabrivanje žena”, kaže Popović.

Kada je u pitanju uvođenja ženskih kvota kontrirala joj je Mirsada Kudrić, generalna direktorica tvrtke Robert Bosh, koja je istaknula da su brojke o udjelu žena na TOP menadžerskim pozicijama i u vlasništvu poduzeća obeshrabrujuće.

“Tempom kojim zauzimamo vodeća mjesta nećemo u tako skoro vrijeme daleko dogurati. Kvote su trenutačno najjači alat koji imamo, i ako je to jedini način, zašto ne”, primjećuje Kudrić.

Borba za ženski glas

Jadranka Primorac, članica Upravnog vijeća i suvlasnica Specijalne bolnice Sv. Katarina, ukazala je na još uvijek prevladavajući tradicionalni pogled na svijet u Hrvatskoj za što su, kaže, žene same krive. “Prečesto idemo linijom manjeg otpora jer mislimo da će, ako sve obavimo same, sve ići brže i lakše”, primijetila je Primorac dodavši da mijenjanje položaja žena u društvu i biznisu počinje kod kuće, u odgoju djece.

Sudionice panela složile su se, međutim, da žene u biznisu imaju budućnost zbog osobina koje ih krase, prije svega u načinu komunikacije, većoj sklonosti da uključuju ljude, ‘mekšem’ liderstvu, izraženoj emocionalnoj inteligenciji. Ističu da je za veću uključenost žena potrebna i institucionalna podrška kako bi lakše mogle balansirati privatne i poslovne obveze, ali i podrška ostalih žena (Siemens je, recimo, uveo mentorstvo žena).

“Ovo nije borba protiv muškaraca, nego borba za ženski glas”, zaključila je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.