građevinska industrija
Foto: Pixabay

Građevinska industrija oporavlja se prije svega zbog stanogradnje i ostalih radova na zgradama, dok su infrastrukturni radovi i dalje u padu, već punih 15 mjeseci. Rast građevinske aktivnosti podupiru, naime, radovi na zgradama koji na godišnjoj razini uzastopno rastu u posljednja 33 mjeseca, proizlazi iz podataka Državnog zavoda za statistiku.

I u srpnju je obujam građevinskih radova i to 3,3 posto na mjesečnoj razini (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), odnosno 7,2 posto na godišnjoj razini prema kalendarski prilagođenim podacima.

“Dosegnuti među godišnji rast je relativno visok, najviši od prosinca 2016. godine, ali to treba zahvaliti i utjecaju niske baze. Prošlogodišnji srpanj je, naime, prema rastu spadao među dva najlošija mjeseca u 2017.”, tumače u HGK.

Gređevinska industrija raste snažnije od BDP-a

Dodaju da je rast građevinske aktivnosti tijekom ove godine dinamiziran zbog zadržavanja visoke razine obujma radova na zgradama – u srpnju je iznosio 15,7 posto na godišnjoj razini, što je najviše od konca 2008. godine – ali i zbog ublažavanja pada radova na ostalim građevinama.

U HGK pojašnjavaju da se tek sada na relativno visokom rastu građevinske aktivnosti vide učinci snažnog rasta broja izdanih građevinskih dozvola u prethodnom razdoblju, osobito od travnja 2016. do rujna 2017. godine. U tom je razdoblju izdavanje dozvola raslo po dvoznamenkastim stopama.

“U takvim je okolnostima sumarno u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen međugodišnji rast obujma građevinskih radova od 4,1 posto (rast od 11,7 posto na zgradama, uz pad za šest posto na ostalim građevinama), što je dvostruko dinamičniji rast od onog ostvarenog u istom razdoblju prošle godine”, priopćili su iz HGK.

Djelatnost građevinarstva stoga opet snažnije utječe na ukupan gospodarski rast. Prema podacima HGK, u drugom kvartalu ove godine rast bruto dodane vrijednosti građevinske industrije na godišnjoj razini dosegnuo je 3,6 posto, što je znatno više od rasta BDP-a (2,3 posto).

Nedostaje kvalificiranih radnika

U Komori ističu kako ohrabruje činjenica što u posljednjih pet mjeseci rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU od 3,9 posto.

“No, treba imati na umu i činjenicu da dio sličnih zemalja ostvaruje znatno viši rast od Hrvatske i istodobno najviši rast u okviru EU. Tako dvoznamenkast rast bilježe Mađarska, Slovenija, Poljska i Češka, dok je, prema dostupnim podacima, do pada građevinske aktivnosti došlo samo u Rumunjskoj (za 17,4 posto) i Španjolskoj, za 4,1 posto”, kažu u HGK.

Osim obujma građevinske aktivnosti došlo je i do rasta vrijednosti izvršenih radova, porasta broja zaposlenih i rasta bruto dodane vrijednosti, primjećuju u HGK. Ističu i da ima naznaka smanjivanja strukturne neusklađenosti između rasta aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji.

U HGK očekuju da će se nastaviti rast građevinske industrije jer raste vrijednost novih narudžbi, a proteklih je mjeseci opet zabilježen i rast broja građevinskih dozvola. Jedino što može sputati daljnji oporavak građevinarstva jest nedostatak radnika potrebnih struka i kvalifikacija.