III.
Foto: Pixabay

Dobrovoljna mirovinska štednja za mnoge poslodavce postaje sve popularniji oblik nagrađivanja radnika, koju je država zakonskim izmjenama odlučila dodatno potaknuti. Od početka 2019. godine ukinut je porez na dohodak od osiguranja, pa je i mirovinska štednja iz III. stupa postala neoporeziva, a poslodavci su administrativno rasterećeni jer više ne moraju izvještavati Poreznu upravu o iznosima koje su uplatili svojim radnicima u dobrovoljni mirovinski fond.

“Svjesni smo da mirovine koje se generiraju iz prvog i drugog stupa nisu dovoljne za pristojnu starost te da treba dodatno štedjeti. Kako bismo potaknuli naše zaposlenike na dobrovoljnu štednju, od 2016. svim našim zaposlenicima počeli smo uplaćivati sto kuna dobrovoljne štednje u AZ fond. Cilj nam je da uskoro taj iznos podignemo na 300 kuna”, kaže Anđa Nevistić, voditeljica računovodstvenog odjela poduzeća Inspecto, specijaliziranog poduzeća za usluge u kontroli robe i laboratorijskih ispitivanja.

Anđa Nevistić kaže da je svaki oblik rasterećenja i dodatnih olakšica na dobrovoljni oblik štednje dobro došao, osobito za mala poduzeća i njihove radnike. “Za svojih 70 zaposlenika u mirovinski fond smo počeli uplaćivati u vrijeme dok smo bili malo poduzeće. Od početka ove godine, nakon velikih investicija u laboratorijsku opremu, prešli smo u kategoriju srednje velikih poduzeća i nadamo se da ćemo s razvojem poslovanja zaposlenike moći poticati na dobrovoljnu štednju i s višim iznosima”, rekla nam je Anđa Nevistić.

III.
Anđa Nevistić, Inspecto / Snimila: Emica Elveđi

Mirovinska štednja postala neoporeziva

S obzirom na to da je od 1. siječnja 2019. ukinut porez na dohodak od osiguranja poslodavci više ne moraju voditi dodatne evidencije koje se odnose na izdatke za dobrovoljno mirovinsko osiguranje za potrebe Porezne uprave, niti Poreznu upravu moraju izvještavati o uplaćenim iznosima (ukinut je PDMO obrazac), što je dobro došla mjera administrativnog rasterećenja.

Uz to, zahvaljujući promjenama u poreznom sustavu koje se nastupile početkom ove godine, uplate u treći mirovinski stup postale su još isplativije i za poslodavce i za radnike.

“Svote koje uplaćuju poslodavci do propisanog neoporezivog iznosa od 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, zauvijek ostaju neoporezive. Na njih se ne plaća porez ni u razdoblju štednje ni u razdoblju ostvarivanja mirovinskih primitaka po osnovi te štednje”, pojašnjava dr. sc. Marija Zuber iz Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika.

Kako se umanjuju porezne osnovice

Pojašnjava kako poslodavac na propisane iznose do 6000 kuna godišnje, odnosno 500 kuna mjesečno po zaposleniku koje uplaćuje u dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaća porez na dohodak ni obvezne doprinose, a uplaćeni iznosi mu umanjuju osnovicu poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.

III.
Dr. sc. Marija Zuber

Na primjer, ako poslodavac svome radniku uplati 6000 kuna premije za III. mirovinski stup, rashodi poslovanja će mu za taj iznos biti veći, a dobit manja, pa će na smanjenu dobit platiti manje poreza. Ako poduzeće plaća porez na dobit po stopi od 12 posto, obveza poreza temeljem tih 6000 kuna bit će mu manja za 720 kuna, a ako porez na dobit plaća po stopi od 18 posto, obveza poreza će mu biti manja za 1080 kuna.

Za vlastite izračune možete koristiti kalkulator ovdje.

Ako doprinos za III. stup plaća obrtnik ili slobodno zanimanje, za sebe osobno ili za svoga radnika, to mu se priznaje u porezno dopustive izdatke, dohodak mu je manji, pa će mu i porezna obveza biti manja. “Za uplatu od 6000 kuna godišnje na porezu će uštedjeti 24 posto, odnosno 36 posto od te svote, ovisno o tome u kojem je poreznom razredu prema visini godišnjeg dohotka”, napominje Marija Zuber.

Amplexor: Zaposlenicima sve važnije dodatne pogodnosti

Iako ušteda za samu kompaniju, zbog smanjivanja porezne osnovice, može biti značajna, za mnoge tvrtke ona ne mora biti glavni motiv ugovaranja dobrovoljne mirovinske štednje za zaposlenike. U uvjetima nedostatka radnika, potencijalni zaposlenici prilikom odlučivanja o zapošljavanju sve češće osim na visinu plaće gledaju i na dodatne pogodnosti koje poslodavci nude, poput regresa, božićnica, bonusa…

“Nama kao poslodavcu je važno da zaposlenicima ponudimo što je više mogućih pogodnosti, a mirovinska štednja je prema našoj procjeni jedan od najvažnijih benefita za same zaposlenike budući da se radi o dugoročnoj štednji. Pokazalo se da je to jedan od elemenata koji utječe na zadržavanje postojećih zaposlenika, naročito kad se gleda ušteda koju ostvaruju na godišnjoj razini. To nam je bio i najveći motiv za ugovaranje štednje u AZ fondu, dok je ušteda za samu kompaniju bila u drugom planu”, kaže Lorna Luketić Mažić, HR biznis partner za Sloveniju i Hrvatsku IT kompanije Amplexor Hrvatska.

III.
Lorna Luketić Mažić, Amplexor Hrvatska

Amplexor Hrvatska dio je globalne kompanije koja posluje u 23 zemlje, ima 150 zaposlenika za koje u dobrovoljnu mirovinsku štednju uplaćuje kunsku protuvrijednost 50 eura, koliko dobivaju i zaposlenici u matičnoj slovenskoj kompaniji. Poput Inspecta i ta je kompanija svim zaposlenicima štednju počela uplaćivati 2016., a prema riječima Luketić Mažić to je jedna od pogodnosti koja se pokazala bitnom i kod privlačenja zaposlenika u deficitarnim IT zanimanjima, poput developera.

Kako uplate u III. mirovinski stup utječu na visinu plaće

Plaćanje premije za III. mirovinski stup dodatni je primitak radnika, povrh redovne plaće na koju ima pravo. Prema postojećim propisima, poslodavac plaćanjem premije za dobrovoljnu mirovinsku štednju ne može umanjiti plaću.

Postoji, međutim, izuzetak – ako plaća nije određena posebnim propisom, ni kolektivnim ugovorom, ni pravilnikom o radu, već ugovorom o radu, radnik i poslodavac mogu dogovoriti da poslodavac u zamjenu za smanjenje plaće preuzme obvezu plaćanja za radnikovo dobrovoljno mirovinsko osiguranje i to u iznosu kako se dogovore.

Što bi to konkretno značilo, izračunali smo na primjeru bruto plaće od 8000 kuna. Na taj iznos troškovi poslodavca zajedno s doprinosima na plaću iznose 9320 kuna. U slučaju da se poslodavac i radnik dogovore smanjenje plaće pod uvjetom da poslodavac uplaćuje 500 kuna mjesečno u dobrovoljni fond, bruto plaća se smanjuje na 7570,82 kuna, dok troškovi poslodavca (tzv. bruto 2) ostaju isti.

Što izabrati – višu plaću ili mirovinsku štednju

“Smanjuje se i neto plaća, ali relativno manje nego što mu je smanjena bruto plaća jer će porez na dohodak plaćati na manju osnovicu”, kaže Zuber i pojašnjava izračun na primjeru zagrebačke plaće: Smanjivanjem bruto plaće s 8000 kuna na 7.570,82 kune, uz osnovni odbitak od 3800 kuna i 18 posto prireza, neto plaća će se smanjiti s 5.663,68 kuna na 5.417,57 kuna mjesečno.

“No, valja imati na umu da će radnik osim što će primati 246,10 kuna manju neto plaću, imati i manju mirovinu iz I. i II. stupa (smanjenjem bruto plaće smanjuju se i obvezni mirovinski doprinos), ali će zato na osobnom mirovinskom računu u dobrovoljnom fondu svakog mjeseca imati 500 kuna dodatne štednje”, napominje Marija Zuber.

Pitanje za razmišljanje glasi: Ako biste morali birati između toga da poslodavac za vas počne uplaćivati u treći mirovinski stup (uz nižu plaću) i toga da zadržite postojeću plaću bez mirovinske štednje, što biste izabrali?

Sadržaj su omogućili AZ mirovinski fondovi

Pri odabiru poslodavca dobrovoljna mirovinska štednja mi je važna (izaberite na skali od 1 do 5):

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Kad bih mogao/la birati, prednost bih dao/la:

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Pročitajte i ovo:
Istražili smo: Može li se štednjom u dobrovoljnim fondovima udvostručiti mirovina