paušalni obrt
Foto: Fotolia

Poslovanje preko paušalnog obrta trenutačno je najjednostavniji i najjeftiniji oblik poslovanja, pa se na njega odlučuje sve više poduzetnika početnika, ali i “honoraraca”, freelancera kojima je to puno isplativije nego raditi preko ugovora o autorskom djelu. Razlog je jednostavan – relativno brz i jeftin postupak registracije i daleko niža davanja državi u odnosu na ostale oblike poslovanja.

Za to je najviše zaslužna Porezna reforma iz 2017. nakon koje je rad preko ugovora o autorskom djelu postao prilično skuplji nego prethodnih godina. Prema sada važećim propisima, bruto iznos honorara je za oko 40 posto viši od neto iznosa, što znači da ste naručiteljima u startu za toliko skuplji u odnosu na “paušalce”. Računica pokazuje: za neto honorar od npr. 900 kuna neto, potrebna je bruto isplata 1.260 kuna (u državni proračun odlazi, dakle, 360 kuna).

Pet poreznih razreda

Kod obrta sav se prihod može isplatiti na osobni račun u bilo koje vrijeme, a jedina davanja odnose se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te na porez na dohodak. Porez se može plaćati i paušalno, što je dobra varijanta za početnike ili ako ne možete procijeniti kolike prihode ćete ostvariti u godini. Paušalni porez plaća se kvartalno i to prema visini primitaka.

Visinu godišnjeg paušalnog poreza utvrđuje Porezna uprava, za početnike na temelju predviđenih primitaka za tekuću godinu, a za one koji posluju duže, na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka. Ukupni primici i uz njih vezana visina paušalnog poreza podijeljeni su u četiri razreda.


Osim poreza, paušalni su obrtnici obvezni plaćati i doprinose za osobno osiguranje, a osnovica za njihov izračun u 2018. iznosi 3.208 kuna tako da ukupni mjesečni doprinosi (mirovinsko, zdravstveno, za zapošljavanje i za zaštitu zdravlja na radu) iznose 1.193,38.

Paušalni obrt vs. autorski ugovor

Paušalni obrt možete otvoriti i ako ste zaposleni kod nekog drugog poslodavca, ali su troškovi u tom slučaju veći zbog viših doprinosa (visina doprinosa ovisi o visini ukupno ostvarenih primitaka: u najnižem razredu do 85.000 kuna zaposleni obrtnik mora u ovoj godini platiti 2.231,25 kuna, a u najvišem razredu od 230.001 do 300 tisuća kuna 7.875 kuna.

novac raste
Foto: Fotolia

Hoćete li dodatno podebljavati svoj budžet radom preko ugovora o autorskom djelu ili ćete poslovati kao “paušalac”, ovisi i o visini planiranog honorara. Ako kao primjer uzmemo već gore spomenuti honorar od 900 kuna i pretpostavimo da će tokom godine to biti redoviti mjesečni prihod (10.800 kuna godišnje), morat ćete platiti 4.320 kuna poreza, ako je riječ o ugovoru o autorskom djelu. Kao paušalni obrtnik koji je uz to u redovnom radnom odnosu platit ćete godišnje 4.036,65 kuna.

Ako planirate redovite dodatne poslove koji će vam mjesečno donositi više od 900 kuna neto prihoda, itekako se isplati otvoriti paušalni obrt.

Otvaranje paušalnog obrta u 6 koraka

Prilikom registracije obrta nisu vam potrebne usluge javnog bilježnika, osim u slučaju registracije zajedničkog obrta gdje je kod javnog bilježnika potrebno ovjeriti ortački ugovor.

1. Odabir imena, djelatnosti i sjedišta obrta

Svaki obrt mora imati ime koje samostalno određujete, osnovnu djelatnost (može ih biti i više, ali jedna mora biti glavna) i sjedište, mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, za sjedište možete odrediti jedno mjesto po vlastitoj volji, a ako vam za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište je vaša adresa na koju ste prijavljeni.

Pri odabiru djelatnosti vodite se Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti.

2. Prijava za upis u Obrtni registar

U ovoj fazi morate računati na trošak osnivanja od 270 kuna, a od dokumenata potrebni su vam OR obrazac i osobna iskaznica.

Najbrži način je online prijava preko aplikacije e-građanin. Ako već ne koristite taj servis, besplatno mu možete pristupiti tako da u najbližoj Fininoj poslovnici zatražite pristupne podatke ili preko tokena banaka, Hrvatske pošte i HT-a (listu prihvaćenih vjerodajnica možete provjeriti ovdje.

Nakon što se postali e-građanin uđite u sustav e-obrt putem kojeg možete otvoriti obrt,  provjeriti status vaše prijave za otvaranje obrta, upisati promjene i dobiti dokumente kao što su obrtnica, rješenje i neslužbenu kopiju izvatka iz obrtnog registra.

Vrlo korisna je i stranica portor.hr na kojoj su navedeni svi mogući važeći pravilnici te Zakon o obrtu.

Obrt možete osnovati i u nadležnom uredu, ovisno o mjestu stanovanja.

3. Izrada pečata

pečat
Foto: Fotolia

Iako se već duže vrijeme najavljuje izbacivanje pečata iz upotrebe, pečat je žilav i ne da se samo tako. Pečat je, dakle, potreban, a cijena njegove izrade se kreće od 150 pa do više od 250 kuna, ovisno o njegovoj veličini i boji. Pečat treba sadržavati naziv obrta i adresu. Za izradu pečata potrebna je kopija Rješenja o upisu obrta u Obrtni registar.

4. Otvaranje žiro računa u banci

Za otvaranje žiro računa potrebni su vam osobna iskaznica, rješenje o upisu obrta u Obrtni registar, obrtnica i pečat. Poslovne račune banke u pravilu otvaraju u radno vrijeme od 8 do 16 sati, ali računajte da sama procedura traje oko sat vremena. Dobro se raspitajte o naknadama koje banke zaračunavaju za vođenje i otvaranje poslovnog računa, jer razlike u cijeni mogu biti znatne.

5. Prijava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Da biste prijavili mirovinsko i zdravstveno osiguranje, potrebni su vam pečat i nekoliko obrazaca. Prva adresa na koju morate otići su Narodne novine kako biste kupili obrasce Tiskanica M – 11P i Tiskanica M – 1P. Kad ste već u Narodnim novinama kupite i RPO obrazac, trebat će vam u sljedećem koraku prilikom prijave poreznicima.

Tiskanice M nemojte ispunjavati jer ih u uredu HZMO-a (a to je vaša sljedeća i posljednja adresa koju morate obići u ovom koraku) morate predati neispunjenje, samo potpisane i pečatirane.

Od dokumenata potrebni su preslike osobne iskaznice, rješenja o početku poslovanja obrta, potpisnog kartona u banci i potvrde o OIB-u.

Zdravstveno osiguranje ne morati ići prijavljivati osobno, već će to umjesto vas obaviti službenici HZMO-a. Potvrdu o upisu oba osiguranja dobit ćete u svoj pretinac e-građanina.

6. Porezna prijava

Obrt morate prijaviti ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obrta i to u roku od 8 dana od dana dobivanja obrtnice, kako bi vas upisali u registar poreznih obveznika. Osim RPO obrasca, kojeg ste ranije kupili u Narodnim novinama, ponesite i presliku rješenja za otvaranje obrta. Prilikom upisa u registar morate odlučiti hoćete li porez plaćati paušalno.

poduzetnica
Foto: Fotolia

Dobro je znati

Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta. Vodite računa i o tome da kao obrtnik odgovarate za zakonitost rada obrta.

U prvoj godini poslovanja obrtnici su oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa.

Vođenje knjiga za paušalne obrtnike vrlo je jednostavno, što je dodatna prednost jer se ne mora plaćati knjigovođa. Potrebno je voditi knjigu prometa u kojoj se bilježe sve transakcije, ulazne i izlazne, a ona može biti u pisanom ili u elektroničkom obliku.

Osim knjige prometa morate donijeti još samo dva akta: odluku o visini blagajničkog maksimuma i interni akt o fiskalizaciji.

Odlukom o visini blagajničkog maksimuma sami određujete svotu iznad koje ste dužni sav višak isti dan položiti na račun obrta.

Internim aktom o fiskalizaciji donosite odluku o pravilima sljednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima. Interni akt morate donijeti bez obzira poslujete li s gotovinom ili ne.

Pročitajte i ovo:
Osnivanje poduzeća u 11 jednostavnih koraka