kreditiranja
Foto: Pixabay

Za razmišljanje kako je najbolje štedjeti za starost i kako mali iznosi novca narastu do pristojne rente koja će podebljati mirovinu – nikad nije prerano. Kad je u pitanju štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, financijski stručnjaci složni su u ocjeni da se radi o trenutno najisplativijem obliku štednje u Hrvatskoj.

Jedini uvjet za isplatu mirovine iz trećeg stupa je, naime, dobna granica. Početak isplate dobrovoljne mirovinske štednje nema veze s odlaskom u mirovinu osiguranika, odnosno on može primati isplate iako je u radnom odnosu. Članovi dobrovoljnog mirovinskog fonda koji su ugovor potpisali do 1. siječnja 2019. pravo na mirovinu ostvaruju već s 50 godina života. Za one koji su ugovor o članstvu potpisali nakon tog datuma, mirovinskom reformom podignut je prag na najmanje 55 godina života.

Tko isplaćuje mirovine

Novost je i da korisnici mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja od ove godine mogu odabrati isplatu svoje mirovine između više različitih isplatitelja. Tako bez obzira na iznos ušteđenih sredstava isplatu mirovina možete ugovoriti s mirovinskim osiguravajućim društvom (zasad u Hrvatskoj postoji samo jedno, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo) ili s društvom za životno osiguranje koje će imati odobrenje za rad HANFA-e.

Isplata mirovine može se ugovoriti i s društvom za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, ali samo do najviše 100 tisuća kuna. Iznose iznad tog limita dobrovoljno mirovinsko društvo prebacit će s vašeg osobnog računa u mirovinsko osiguravajuće društvo koje potom isplaćuje mirovine prema programu kojeg odaberete.

Bez obzira s kime ugovorite isplatu mirovina, jednokratno možete ‘povući’ 30 posto ušteđevine, dok se ostatak isplaćuje na pet godina.

štednja
Foto: Fotolia

Vrste mirovina iz trećeg stupa

Dvije su osnovne vrste mirovina iz III. stupa koju isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva – doživotna i privremena starosna mirovina – ali kada se uzmu u obzir sve kombinacije isplate postoji pet vrsta mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, od čega su četiri pojedinačne mirovine, dok je peta tzv. zajednička u koju se može uključiti bračni partner.

1. Ubrzana pojedinačna privremena mirovina – isplaćuje se tijekom pet godina pri čemu se u prve dvije godine isplaćuje 80 posto sadašnje vrijednosti svih isplata mirovine.
Početni iznos mirovine ovisi o iznosu jednokratne uplate i postotku jednokratne isplate, a u slučaju smrti korisnika mirovine preostali iznos isplaćuje se imenovanom korisniku ili zakonskim nasljednicima.

2. Pojedinačna privremena mirovina – isplaćuje se tijekom 10 do 20 godina. Početni iznos mirovine ovisi o iznosu jednokratne uplate, postotku jednokratne isplate, ali i o ugovorenom trajanju isplate.

Kao i u slučaju ubrzane pojedinačne privremene mirovine i kod ove vrste mirovine, u slučaju smrti korisnika preostali iznos isplaćuje se imenovanom korisniku ili zakonskim nasljednicima.

3. Pojedinačna doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem – prima se doživotno, uz izbor zajamčenog razdoblja od pet do 15 godina. To znači da će se, u slučaju smrti korisnika mirovine tijekom zajamčenog, odnosno ugovorenog razdoblja, mirovina nastavljati isplaćivati imenovanom korisniku ili zakonskom nasljedniku do isteka zajamčenog/ugovorenog razdoblja.

4. Pojedinačna doživotna mirovina uvećana u zajamčenom razdoblju – ova pojedinačna mirovina prima se doživotno s 50 posto višim iznosom mirovine u zajamčenom razdoblju kojeg možete ugovoriti na razdoblje od pet do 15 godina. U zajamčenom razdoblju korisniku ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika mirovine isplaćuje se 50 posto viši iznos mirovine.

5. Zajednička doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem – korisniku mirovine i njegovu bračnom drugu omogućuje doživotno primanje mirovine, uz izbor zajamčenog razdoblja od pet do 15 godina. Kod ove vrste mirovine, slično kao i kod doživotne zajamčene, nasljedniku se nastavlja isplaćivati mirovina u ugovorenom razdoblju, ali tek nakon smrti oba bračna druga.

Detaljnije informacije o vrstama mirovina koje isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo možete pročitati ovdje.

štednja
Ilustracija: Pixabay

Na kolike se mirovine može računati uz 200 tisuća kuna ušteđevina

Optimalni iznos godišnje štednje sada iznosi 5000 kuna, budući da se do tog iznosa dobivaju državna poticajna sredstva od 750 kuna godišnje. Hanfa je napravila simulacije mirovine iz trećeg stupa koja pokazuje da bi svatko tko u treći stup uplati taj iznos, odnosno 417 kuna mjesečno, za 30 godina mogao bi imati više od 200.000 kuna na računu. Simulacija se temelji na pretpostavci da fondovi kroz cijelo to razdoblje ostvaruju jedan posto prinosa (što je vrlo konzervativna projekcija jer dobrovoljni mirovinski fondovi su u proteklom razdoblju ostvarivali značajno više prinose) i uz državna poticajna sredstva od 750 kuna godišnje.

Izračunali smo koliko bi ušteđenih 200.000 kuna osiguravalo mirovine prema najosnovnijim vrstama koje nudi treći stup, uz pretpostavku da se mirovina počinje koristiti s navršenih 65 godina života i uz minimalno zajamčeno razdoblje od pet godina. Izuzetak je izračun za privremenu mirovinu (za koje razdoblje isplate ne može biti manje od 10 godina) u koji smo ukalkulirali zajamčeno razdoblje od 15 godina.

 

Sadržaj su omogućili AZ mirovinski fondovi

Pročitajte i ovo:
Istražili smo: Može li se štednjom u dobrovoljnim fondovima udvostručiti mirovina
III. mirovinski stup: Kako nagraditi zaposlenike i smanjiti poreznu osnovicu

Štedite li za starost?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Kako štedite za starost?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...