optimizam
Foto: Pixabay

Čak ni Toni Milun, koji sasvim sigurno zna i s brojevima i s novcem, nije imun na neracionalno trošenje. Za sebe kaže da je doista racionalan i ne voli šoping, ali i on se našao u situaciji da je kupio i skupo platio nešto što nije planirao i što je kasnije otplaćivao pune dvije godine.

“Znate one prodajne prezentacije, kad vam obećaju večeru, samo se morate pojaviti s još jednom osobom i niste obvezni kupiti baš ništa. I ja sam otišao na jednu takvu večeru i vratio se kupljenim madracem. Nije mi trebao, ali čovjek je toliko nahvalio taj madrac. Sa zračnim jastučićima. Ključan trenutak bio je kad je rekao da za nas dvadeset ima samo tri madraca na raspolaganju. Tada sam znao da jedan od njih mora biti moj. Moram priznati da sam uz madrac kupio i deku. Cijena sitnica. Na 24 rate. Tek kad sam došao kući shvatio sam što sam učinio”, ispričao je Milun na prošlotjednoj prezentaciji knjige “Ja i novac – psihologija novca i potrošnje”, koju je izdao Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje.

droga
Toni Milun / Foto: Mara Bratoš

Knjigu su, prve takve vrste u Hrvatskoj, napisali Zvonimir Galić i Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kako bi kod ljudi osvijestili psihološke mehanizme koji određuju naš odnos prema novcu i potrošnji.

U situaciji u kojoj se našao Milun našlo se jako mnogo ljudi, ne zato što ne bi znali izračunati imaju li za nešto dovoljno novca ili ne, nego zato što nitko od nas nije samo “homo economicus”.

“Homo economicus znači izrazito racionalno, sebično ponašanje u datom trenutku, bez razmišljanja o onome što nas okružuje i bez razmišljanja o posljedicama. To je robot, to nisu ljudi. Financijska pismenost, osim matematike uključuje stavove i ponašanje. A njih treba osvijestiti”, kaže ekonomistica Maja Vehovec.

Galić i Erceg svoju knjigu saželi su u pet točaka koje bi svatko, smatraju, trebao osvijestiti.

Novac je kao droga

1. Naš odnos prema novcu karakteriziraju emocije i racionalnost i određuje naše odnose s drugim ljudima.

“Istraživanja su pokazala da će na odluku o razvodu bračnih partnera više utjecati njihov odnos prema novcu nego prema djeci, kućanskim poslovima ili njihove seksualne aktivnosti. To vrijedi za sve obitelji, neovisno o tome koliko su bogate. Koliko se slažete s partnerom u financijskim stvarima, jedna od važnijih odrednica hoćete li biti sretni u braku”, kaže Galić.

Kada ljudi dobivaju novac aktiviraju se moždane strukture koje se aktiviraju kod ovisnika koji uzimaju drogu, pojasnio je od kuda izvire tako snažan utjecaj novca na naše ponašanje.

droga
Zvonimir Galić / Foto: Mara Bratoš

Stvaranje slike o vlastitoj ‘vrijednosti’ u društvu

2. Stvari češće kupujemo zbog onoga što one predstavljaju, nego zbog njihove stvarne funkcije. Ljudi koji koriste npr. određeni tip mobitela šalju poruku o svojim vrijednostima, pa i o pripadnosti određenoj društvenoj skupini.

“iPHONE niste kupili samo zbog njegove funkcionalnosti, nego zbog poruke koju njime šaljete sebi i drugima onime što taj iPhone jest. Drugačiju poruku šalje onaj tko koristi iPhone, a drugačiju onaj tko koristi, na primjer Nokiju 3310”, tumači Galić.

Potraga za srećom

3. Sreća koju dobivamo nakon kupnje manja je od moguće jer novac trošimo na krive načine. Stvari koje kupujemo manje nas oblikuju nego iskustva.

“Vrlo često ogromne količine novca trošimo na stvari, iako sva psihološka istraživanja pokazuju da je bolje ulagati u iskustva nego u stvari. Puno je bolje potrošiti novce na putovanje nego npr. na novi automobil. Na materijalna dobra se vrlo brzo naviknemo, druge nam stvari postanu važne, a iskustva kao što su putovanja, druženja, koncerti proživljavamo više puta. Prvi puta kada ih doista doživljavamo, a poslije kada ih prepričavamo drugima. Često taj drugi put može biti intenzivniji nego prvi”, objasnio je Galić.

Bol trošenja

4. Ljudi kada plaćaju i kada se moraju rastati od novca, osjećaju – bol. Izbor hoćemo li nešto platiti gotovinom ili karticom utječe na to što ćemo kupiti i koliko ćemo novca potrošiti.

Istraživanja pokazuju da manje trošimo ako plaćamo gotovinom jer nas više boli. Kada koristimo karticu bol je manja jer ne znamo koliko smo potrošili sve dok ne dođe mjesečni račun. Slično je i s modernim načinima plaćanja: beskontaktnim plaćanjima, narudžbama jednim klikom na Amazonu ili Uberom za koji je dovoljno jednom unijeti broj…

droga
Nikola Erceg / Foto: Mara Bratoš

“Ako je nešto mentalno udaljeno od nas, nemamo kočnicu i samo ‘peglamo’. To je jednostavnije, praktičnije, ali treba imati na umu da može imati posljedice na to kako ćemo se na kraju mjeseca osjećati. Ako plaćamo gotovinom, kupujemo i drugačiju robu, manje trošimo na stvari koje nam nisu nužno potrebne”, pojašnjava Nikola Erceg.

Ljudi su lijeni, ali to nije uvijek loše

5. Utjecaji iz okoline mogu snažno oblikovati naše potrošačko ponašanje. Riječ je o poticajima iz okoline koji koriste neke naše psihološke karakteristike kako bi nas usmjeravale u neke, dobre ili loše, izbore.

“Jedna od naših najizraženijih karakteristika je da smo generalno lijeni; ako nešto ne moramo napraviti, vjerojatno ni nećemo. Zato vrlo često ostajemo na nekim opcijama koje smo jednom odabrali, npr. u mirovinskom fondu koji nam je automatski određen ili u banci koje smo nekada davno odabrali, dobavljača električne energije i slično”, naveo je primjere Erceg.

Naglasio je da ta naša osobina ne mora biti uvijek loša, ponekad može raditi u našu korist. Kao pozitivan primjer naveo je američki slučaj mirovinske štednje. Amerikanci su nerado izdvajali novac za mirovinsku štednju, ali u jednom trenutku im je omogućeno da potpišu kako će prilikom povećanja plaće određeni postotak plaće izdvojiti za mirovinsku štednju. Po principu ‘lijenosti’ malo ih je povuklo nalog.

“Svi smo mi iracionalni i ova knjižica zaista nas osvješćuje i pomaže nam da pored financijsko-matematičkog dijela naučimo nešto i o ponašanju i stavovima prilikom kupovanja, da se osvijestimo i ne nasjedamo na trgovačke trikove”, zaključio je Toni Milun.

Pročitajte i ovo:
Buduća poslovna i znanstvena elita financijski slabo pismena