Rimac
Mate Rimac / Izvor: Rimac Automobili

Tvrtka Mate Rimca je od svih domaćih poduzeća najuspješnija u povlačenju sredstava iz EU fondova. Rimac Automobili su dobili oko 52,2 milijuna kuna potpore za projekt “Razvoj i homologacija supersportskog električnog automobila C_Two”, ukupne vrijednosti 128,6 milijuna kuna, objavio je Jutarnji list pozivajući na podatke iz brošure Ministarstva gospodarstva “150 uspješnih poduzetničkih projekata”.

Ministarstvo gospodarstva izdvojilo je, naime, globalno inovativne projekte koji su uz pomoć dodijeljenih bespovratnih sredstava otvorili brojna radna mjesta te doprinijeli razvoju hrvatskog gospodarstva i povećanju konkurentnosti.

Rimac je EU sredstva dobio za projekt kojemu je cilj stvaranje vlastitog inovativnog proizvoda za kojeg je globalno tržište procijenjeno na 1,036 milijarde eura godišnje. Završetkom tog projekta Rimac Automobili će biti spremni za komercijalizaciju supersportskog automobila C_Two, kao i baterijskih paketa i infotainment sustava.

>> Rimac ugovorio 600 milijuna kuna za razvoj hypercara

Do 2020. se očekuje povećanje prihoda od prodaje novih proizvoda za tržište za 822 posto, povećanje ulaganja poduzeća u istraživanje i razvoj za 620 posto u odnosu na prošlu godinu, povećanje dobiti za čak 1931 posto, povećanje zaposlenih za 413 posto, povećanje izvoza za 904 posto te povećanje ukupnog prihoda za 741 posto.

Uspješni projekti

Iza Rimac Automobili po uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova smjestio se AD Plastik koji je povukao 19,6 milijuna kuna kojima će financirati pilot linija bojanja za eksperimentalna istraživanja te razvoj i inovacije.

Treći je Inetec koji je povukao oko 15,5 milijuna kuna za razvoj neurokirurškog robota NERO, a slijedi poduzeće Mobilisis koje je za povećanje proizvodnih kapaciteta i za ulaganje u opremu dobio gotovo 13,7 milijuna kuna. Više od 13 milijuna kuna povukli su i Končar – Institut za elektrotehniku te poduzeće Kerschoffset.

Gledajući po vrsti natječaja, iz programa ‘Prioritetna os 3 – Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu’ najviše je, gotovo 12,8 milijuna kuna, povukao Bomark Pak za izgradnju hale i nabavku nove tehnologije za proizvodnje stretch folije.

Iz programa za ulaganje u proizvodnu tehnologiju malih i srednjih poduzeća po pet milijuna povukle su tvrtke Adoro i Muraplast, dok najviši iznos potpore koji je dobio neki projekt u okviru programa ‘Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije’ iznosi 1,45 milijuna kuna.

Toliko je sredstva povukla tvrtka Multinorm s projektom e-multinom, ukupne vrijednost 2,2 milijuna kuna. Svrha projekta bila je povećati produktivnost i inovativnost poduzeća optimiziranjem i redizajnom poslovnih procesa i osposobljavanja zaposlenika. Plan poduzeća je da do 2020. otvori 37 novih radnih mjesta, uz očuvanje postojećih 80, navodi Jutarnji list.

Rimac rekorder
Ministrica Gabrijala Žalac / Foto: Prvi plan

Poduzetnici najbolje koriste EU fondove

“Poduzetnici su postali najbolji korisnici EU fondova i rezultati su zaista impresivni. Do 18. listopada ove godine prihvaćeno je 4.965 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 8,7 milijarde kuna”, izjavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac na današnjoj konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija” koju su organizirali HGK i zagrebački Ekonomski fakultet.

Najavila je programe za osnaživanje poduzetničkih potpornih institucija, ali i veća sredstva za sufinanciranje MSP-ova, prije svega za ulaganja u inovacije i digitalizaciju.

Od 10,7 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju do danas je ugovoreno 55 posto sredstava, odnosno 5,9 milijardi eura. “To je rast od gotovo četiri puta u odnosu na početak mandata ove Vlade”, napomenula je Žalac i dodala da je samo u ovoj godini bilo otvoreno 124 natječaja ukupne vrijednosti 2,2 milijarde eura. Međutim, od ukupno ugovorenih sredstava isplaćeno je samo 14,5 posto, a ovjereno 9,5 posto (ovjerena sredstava su ona koja su prošla svu verifikaciju tijela EU).

“Po isplatama i ovjerenim sredstvima još uvijek kasnimo, ali i u tom dijelu ubrzavamo procese. Najveći problemi kod financiranja projekata odnosi se na imovinsko-pravne odnose i javnu nabavu pri velikim projektima”, kazala je Žalac.

Naglasila je da je Hrvatska u pet godina članstva u EU postala neto primateljica te da plus iznosi osam milijardi kuna.

Pročitajte i ovo:
Potpore pomažu preživljavanju poduzeća, ali ih poduzetnici sve više izbjegavaju
‘Najbrži prst’ zreo za povijest, HUP razradio kriterije koji prednost daju najboljima