sindikati
Foto: Fotolia

Inicijativa ’67 je previše’, koju čine Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata, 27. travnja počet će prikupljati potpise za održavanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu, najavili su iz sindikata.

“Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju”, glasi osnovno pitanje referendumske inicijative, objavili su čelnici SSSH-a, NHS-a i MHS-a koji su danas potpisali Sporazum o udruživanju za prikupljanje potpisa za referendum.

U prijevremenu mirovinu sa 60, u punu sa 65 godina

Sindikati predlažu da se izmijeni osam članaka postojećeg Zakona, odnosno da se zakonom utvrdi pravo na odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. Na prijevremenu mirovinu osiguranik bi ostvario pravo kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

“Jasno je da se u Hrvatskoj ne može raditi do 67. godine i jasno je da je penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu previsoka. U Hrvatskoj se živi kraće nego u EU, nama nedostaje više od tri godine u procesu doživljavanja EU prosjeka. Mi smo bolesna, izrađena siromašna nacija u kojoj se ljude tjera da rade do iznemoglosti pa će im se onda omogućiti da rade 4 sata i kada odu u mirovinu”, izjavio je Krešimir Sever na današnjoj konferenciji za novinare.

>> Vodič za mirovine: 7 velikih promjena koje morate znati
>> Mirovinska reforma: Radit ćemo do 67. godine i gotovo svi prihvatiti solidarne mirovine?

Izmjenama zakona koje su stupile na snagu početkom 2019. radni vijek žena povećava se za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027. ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Nakon toga će se i za muškarce i za žene radni vijek povećavati daljnjih četiri mjeseca godišnje sve dok 2033. ne dostigne 67 godina, kolika bi trebala biti najniža dob za odlazak u starosnu mirovinu.

sindikati
Foto: Pixabay

Penalizacija do najviše 12 posto

Osim zadržavanja aktualne dobne granice za starosnu mirovinu, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu.

Od ove godine penalizacija iznosi 0,3 posto po godini ranijeg umirovljenja, odnosno 3,6 posto za jednu godinu i 18 posto za pet godina. Također, prijevremene mirovine umanjuju se trajno, tako da osobe koje odu ranije u mirovinu ne mogu očekivati da će im se penalizacija ukinuti kada navrše 65 ili 67 godina života.

Inicijativa ’67 je previše’ traži smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Podsjetimo, do početka ove godine penalizacija za jednu godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu, iznosila je od 1,2 posto do najviše 4,08 posto, puno manje nego što sindikati predlažu za odlučivanje na referendumu.

Maja Vehovec: Penaliziranje po istoj stopi nepravedno

O problematičnosti aktualnih rješenja penalizacije prijevremene mirovine Prvi plan je pisao nekoliko puta. Između ostalog, ekonomska analitičarka dr. sc. Maja Vehovec objasnila je kako odlazak u prijevremenu mirovinu pet godina prije pune mirovine i godinu dana prije ne stavlja u isti položaj budućeg umirovljenika.

Naglasila je da stoga ni penaliziranje po istoj stopi (po mjesecu) za godinu, dvije ili pet prijevremenog odlaska u mirovinu nije pravedno.

“Umjesto da se svi penaliziraju po stopi od 0,3 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, primjerenije bi bilo da se stopa penalizacije smanjuje kroz godine, s približavanjem uvjeta za prijevremenu mirovinu. Najblaža bi trebala biti u godini dana prije prijevremenog umirovljenja – od 0,1 do najviše 0,2 posto. To bi značilo da osoba koja ide u prijevremenu mirovinu godinu dana prije pune ima manji mjesečnu penalizaciju u odnosu na onog koji ide na primjer tri godine ranije”, predložila je Vehovec, o čemu više možete pročitati ovdje.

Pročitajte i ovo:
Siromaštvo umirovljenika dramatično poraslo, 250.000 ih živi s oko 1.500 kuna