štednje
Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e / Izvor: HUB

Nakon što je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, jučer razotkrio veliki jaz u bogatstvu građana gledajući prema pojedinim regijama, Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća HANFA-e, ukazao je i na velike nejednakosti u pogledu štednje gledajući prema visini depozita koju pojedinci drže u bankama.

Od oko 200 milijardi kuna bankovnih depozita, 94 posto je u rukama samo oko 20 posto građana, klijenata banke. Četiri petine svih ostalih građana ‘dijeli’ preostalih šest posto – oko 12 milijardi – ukupnih depozita, otkrio je Ridzak.

Podatak o velikoj nejednakosti hrvatskih građana u pogledu akumuliranog novca dobiva još više na težini ako se zna da je štednja u bankama glavni oblik financijske imovine u Hrvatskoj.

U bankama pola financijske imovine građana

Udjel bankovnih depozita u ukupnoj financijskoj imovini građana je ravno 50 posto. Na drugom mjestu je mirovinska štednja, najvećim djelom u obveznim mirovinskim fondovima, koja je dosegla oko 100 milijardi kuna, zatim dolaze životna osiguranja, a iza njih svi ostali oblici financijske imovine.

Hrvatska ima jedan od najvećih udjela bankovnog sustava, mjereno prema udjelu u BDP-u, u srednjoj Europi. Ispred nas je samo Češka, izjavio je Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka na konferenciji “Raste li financijska imovina građana u Hrvatskoj?” koju je u povodu Svjetskog dana štednje organizirala Hrvatska udruga banaka.

štednje
Panel “Raste li financijska imovina građana u Hrvatskoj?” / Izvor: HUB

Stojić se pozvao i na nedavno Allianzovo istraživanje o globalnom bogatstvu koje je, rekao je, Hrvatsku svrstalo u srednju grupu zemalja u srednjoj Europi. To je istraživanje pokazalo da je prosječan Hrvat lani u svim tim oblicima štednje imao tek 9980 eura, kad se oduzmu i dugovi. Bogatiji od nas su bili Česi i Slovenci, ali i građani niza drugih bivših socijalističkih zemalja. Po financijskom bogatstvu Hrvatska je šesta među tranzicijskim zemljama.

>> Svijet se bogati na dionicama, Hrvati svoju imovinu povećali najmanje u 6 godina

Kriza i Agrokor srušili povjerenje u dionice

Pogleda li se struktura financijskih ulaganja građana, Hrvatska slijedi istočnu Europu: građani novac drže najviše u bankama, u posljednje vrijeme sve više na transakcijskim računima (ne oročavaju je), a manje ulažu u mirovinske fondove, životna osiguranja. Hrvati k tome najmanje ulažu u vrijednosne papire, osobito dionice.

“Povjerenje je tu jako važno, a nažalost povjerenje građana u tržište kapitala je narušeno. Imali smo brzi rast 2008. godine, no nakon pada tržište se nije oporavilo. Nažalost početkom 2017. godine dogodila se kriza u Agrokoru koja je opet narušila povjerenje građana, privatnih ulagača, u domaće tržište kapitala”, pojašnjava Ridzak.

Turizam glavni izvor bogatstva

Preraspodjelu novca u druge klase financijske imovine nisu potaknule ni niske kamatne stope. Roman Šubić iz HNB-a kaže da građani još uvijek najviše vjeruju bankama, iako im ona uz ovako niske kamate ne donosi prinos. Podsjeća da su depoziti u bankama kod DAB-a, do visine 100 tisuća eura, što im daje sigurnost.

Stojić je otkrio je štednja u bankama od 2007. do kraja lipnja ove godine povećana za oko 18 milijardi kuna, što povezuje s rastom prihoda od turizma. Prema njegovim očekivanjima, turizam će i nadalje biti glavni generator rasta depozita, a pozitivno bi trebali utjecati i daljnji rast plaća te promjene na tržištu rada (veća zaposlenost).