poreza
Foto: Fotolia

Podaci koje su banke i štedne banke dostavile u HNB pokazuju da iznos prodanih potraživanja, tzv. loših kredita, raste iz godine u godinu. Samo u prvom kvartalu ove godine banke su prodale 1,1 milijardi kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja, što je gotovo polovica vrijednosti potraživanja koje su banke prodale u 2015. godini.

Prema podacima koje je HNB dostavio Varaždinskim vijestima, u posljednje tri godine banke su prodale ukupno oko 17,2 milijardi kuna potraživanja pravnih osoba i građana. Većina potraživanja odnosi se na pravne osobe. Prema podacima koje je HUB objavio u svojim analizama krajem prošle godine, prodaja kreditnih portfelja potraživanja od građana od strane banaka u razdoblju 2015. – 2017. iznosila je, naime, 3,46 milijardi kuna.

Prema podacima HNB-a, samo u prvom kvartalu ove godine banke su prodale 1,1 milijardu kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja.

U 2015. bruto knjigovodstveni iznos prodanih potraživanja iznosio je 2,8 milijardi kuna, u 2016. gotovo šest milijardi kuna, a u prošloj godini 8,34 milijarde kuna.

Kupoprodajna cijena prodanih potraživanja 2015. je iznosila 606 milijuna kuna, 2016. godine 1,8 milijardi kuna, a 2017. 2,4 milijarde kuna.

Podaci HNB-a o prodanim potraživanjima za prva tri mjeseca ove godine pokazuju iznos potraživanja od 1,1 milijardi kuna, uz kupoprodajnu cijenu od 483,6 milijuna kuna.

Iz podataka koje je objavio HNB, vidljivo je ne samo da raste vrijednost prodanih potraživanja, nego da se i smanjuje diskont po kojem banke prodaju loše kredite. U 2015. diskont je iznosio čak 78,36 posto, da bi u prvom tromjesečju 2018. pao na 56,04 posto, što ukazuje na veću naplativost duga.

18,3 milijardi kuna duga banke prodale za 5,3 milijardi

Postotak vrijednosti dugovanja koje banke naplaćuju tvrtkama za naplatu potraživanja poslovna su tajna svake banke.

“Kome će i po kojoj cijeni, odnosno uz koji diskont prodati svoja potraživanja, odlučuje uprava kreditne institucije, a u okviru svoje poslovne politike. Prema nama dostupnim informacijama, kreditne institucije odlučuju se na prodaju dijela svojih potraživanja nakon što iscrpe ostale mehanizme koje su im na raspolaganju za naplatu dospjelih neplaćenih potraživanja”, izjavili su iz HNB-a Varaždinskim vijestima.

Banke moraju obavijestiti dužnike o prodaji duga

Kad je riječ o ustupanju i prodaji potraživanja, u HNB-u pojašnjavaju da je Zakonom o obveznim odnosima regulirano da vjerovnik može prenijeti svoju tražbinu na trećeg zaključivanjem ugovora o ustupu tražbine.

Za ustupanje tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je vjerovnik koji prodaje ili ustupa tražbine dužan obavijestiti dužnika o ustupanju, tumače u HNB-u.

loših kredita
Foto: Fotolia

Banke su, dakle, dužne obavijestiti svoje klijente da njihove nenaplative kredite prodaju agencijama za naplatu potraživanja. Poznato je, međutim, da se mnogi dužnici žale da o prodaji dugova nisu bili informirani te da o tome saznaju tek kada ih nazovu iz agencija za naplatu potraživanja.

“Kupoprodaja plasmana od strane kreditnih institucija i prijenos na stjecatelja regulirani su i Zakonom o kreditnim institucijama, a detaljnije Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija.

Tim propisima se, između ostalog, osigurava da kreditne institucije prodajom plasmana ne narušavaju zaštitu potrošača: uvjeti određeni tim propisima propisuju da je kreditna institucija dužna osigurati da potrošač čiji su plasmani predmet ugovora o kupoprodaji plasmana, ne dođe kod stjecatelja ili kod treće osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju odnosno kreditnoj instituciji”, kazali su u HNB-u.

HUB: 63 posto duga drži oko 10 tisuća građana

Oko 10 tisuća građana drži čak 63 posto duga za koje HUB pretpostavlja da su blokade duže od pet godina i ponajviše rezultat ovrhe raznih financijskih projekata poduzeća u kojoj su se građani upuštali kao poduzetnici.

“To su očito dugotrajni sudski procesi gdje nije došlo do nastavka otplate. Često je riječ o dugim i neučinkovitim stečajevima nad tvrtkama u kojem vjerovnici naplaćuju tek trećinu duga”, pojašnjavaju u HUB-u.

Većina ostalih dužnika ima manje iznose dugovanja, ali često i uz više vjerovnika, pa im u HUB-u savjetuju da razgovaraju sa svim od vjerovnika ne li našli konkretno individualno rješenje.

“Bankama je u interesu da su klijenti zadovoljni uslugom i odnosom banaka prema njima te se uvijek pokušava pronaći individualno rješenje na zakonit i praktičan način. Stoga se potraživanja prodaju tek u slučajevima kada ne postoji mogućnost suradnje i zadovoljavajućeg rješenja za obje strane”, tvrde u HUB-u.

U HUB-ovoj analizi, koja promatra kretanja blokada građana od polovice 2014. do kraja lipnja 2017., navodi se da se udjel dugova građana prema bankama smanjio tijekom tog razdoblja i sada iznosi oko 48 posto vrijednosti duga blokiranih, dijelom i zbog prodaje portfelja loših kredita. Analitičari HUB-a procjenjuju da je prodaja takvih kredita utjecala manje od 10 postotnih bodova na ukupno smanjenje duga građana prema bankama.

Pročitajte i ovo:
Kratki predah za 225.322 ovršenika: Fina im obustavila ovrhe, ali dug ostaje
Počinje otpis dugova, za troškove ovrha nema oprosta