financijski
Foto: Pixabay

Tek oko trećine hrvatskih studenata poznaje osnove ukamaćivanja koje se primjenjuju kod oročene štednje, a petina ih ne zna što bi se dogodilo da određeni iznos oroče na neko vrijeme. No, kada bi im sada neko iznenada poklonio 20.000 kuna za ulaganje, golema većina studenata (68 posto) taj bi novac uložila u banku na štedni račun. Pritom ih čak 56 posto ne poznaje učinak inflacije, a 66 posto ih nije u stanju izračunati koliko će im novac vrijediti ako štednju oroče na tri godine.

To su samo neki od zabrinjavajućih rezultata o financijskoj pismenosti studenata koje je provelo Hrvatsko katoličko sveučilište. To je prvo istraživanje takve vrste u Hrvatskoj, provedeno je lani na uzorku od 1.731 studenta na sedam sveučilišta. Uzorak oslikava strukturu prema veličini sveučilišta, području znanosti i spolu, tako da gotovo polovica svih anektiranih studira na Sveučilištu u Zagrebu, a 53,5 posto studira društvene znanosti.

Financijska pismenost građana ne ovisi o visini BDP-a

Glavni cilj istraživanja bio je potvrditi razinu i obrasce financijske pismenosti te sklonost preuzimanju rizika. Rezultati pokazuju da financijska pismenost studenata ne odudara od opće financijske pismenosti hrvatskih građana. A ona je ispodprosječna u europskim okvirima: prosječna razina financijske pismenosti (koja osim znanja uključuje i stavove te ponašanje) hrvatskih građana iznosi 44 posto, dok je europski prosjek 55 posto.

Financijski najpismeniji su građani nordijskih zemalja (65 posto), a najmanje pismeni su građani južnoj Europi (prosjek je tek 26 posto). Roman Šubić, viceguverner HNB-a i docent na Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, naglasio je, međutim, da ne postoji pozitivna korelacija između ekonomske razvijenosti neke zemlje i financijske pismenosti njezinih građana.

“To što neka zemlja ima veći bruto domaći proizvod ne znači da će njezini građani imati i višu razinu financijske pismenosti. Primjerice, Talijani imaju manje znanja o osobnim financijama (37 posto prosjeka EU) nego Hrvati. To nam govori da financijsku pismenost naših građana možemo staviti u prvi plan, neovisno o gospodarskom razvoju”, rekao je Šubić na predstavljanju rezultata istraživanja.

financijski
Foto: IRO

Studenti stavove o novcu preuzimaju od roditelja

“Vrlo je zabrinjavajuće da se 72 posto studenata rijetko ili nikada ne informira o temama povezanim s financijama”, rekao je sociolog Ivan Balabanić koji je predstavio rezultate anketnog istraživanja. U tome prevladavaju žene – čak 80 posto svih ispitanih studentica ne informira se o financijskim pitanjima.

Nadalje, 60 posto ispitanika riječ rizik poistovjećuje s nesigurnošću, što se odražava i na njihove ulagačke preferencije – polovica studenata su konzervativni ulagači.

Rezultati istraživanja sugeriraju da studenti preuzimaju stavove o novcu i obrasce ponašanja od svojih roditelja, što i ne čudi jer gotovo 60 posto hrvatskih studenata financiraju roditelji. Percepcija važnosti novca i procjene rizika postaju, naime, realističnije s iskustvom. Samo se financira tek 12 posto ispitanih studenata, a oko 60 posto barem jednom godišnje negdje radi, najčešće tijekom ljeta.

Siromašniji studenti svjesni važnosti štednje

Istraživači su detaljnije ispitali i kako obiteljsko okružje studenata može kasnije oblikovati njihovo upravljanje osobnim financijama i sklonost poduzetništvu.

Prihodi roditelja ispitanika uglavnom se kreću između 6.000 i 12.000 kuna (40 posto ispitanika). Četvrtina ima prihode između 12 i 18 tisuća kuna, a 13 posto od 2.000 do 6.000 kuna.

“Studenti čiji roditelji imaju prosječna i iznad prosječna primanja rijetko u obitelji razgovaraju o financijama i nemaju naviku dugoročne štednje. Posve suprotno, studenti čiji roditelji imaju ispodprosječna primanjima često u obitelji razgovaraju o upravljanju osobnim financijama, a posebno naglašavaju važnost štednje”, kaže sociologinja Karla Žagi.

financijski
Foto: Pixabay

Bogatstvo roditelja utječe na stavove studenata o poduzetništvu

Napominje da se dijametralno razlikuju i razmišljanja o poduzetništvu. Financijski bolje stojeći studenti o poduzetništvu pozitivno govore, poduzetnike doživljavaju kao inspiraciju i otvoreni su prema vlastitim poduzetničkim pokušajima. U tome ih potiču i njihovi roditelji.

Siromašniji studenti pak naglašavaju negativna iskustva vlastitih obitelji u poduzetničkim pokušajima, poduzetništvo doživljavanju prvenstveno kao nesigurnost te naglašavaju važnost pronalaska sigurnog i stabilnog posla.

“Obje skupine studenata slažu se, međutim, u jednom: Neučinkovita birokracija i visoka percepcija korupcije obeshrabruje mlade da se upuste u poduzetništvo”, naglasila je Žagi.

No, da nije sve tako crno, pokazuje podatak da je 63 posto studenata zainteresirano za proširenje svog financijskog znanja. Nažalost, o osobnim financijama i poduzetništvu u hrvatskim školama se malo i sporadično uči. Guverner Boris Vujčić stoga je poručio kako bi osobne financije trebale postati obvezni dio kurikuluma.

Pročitajte i ovo:
Na tržište stiže 40 tisuća izvanrednih studenata, hoće li oboriti cijenu rada?