neoporezivih 5000
Foto: Fotolia

Nakon što je u Hrvatskom saboru održan prvi krug rasprave o prijedlogu poreznih izmjena ministra Marića, Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) iznio je svoj prijedlog ambicioznije porezne reforme koja bi, smatra CEA, osjetno rasteretila poduzetnike i građane.

>> Porezni zakoni idu u Sabor, izdvojili smo 10 najvažnijih izmjena

CEA je predložio osam konkretnih mjera, od kojih ističemo povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna mjesečno i uvođenje flat taxa, te smanjivanje državnih rashoda, prije svega zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Državni rashodi netaknuti

Činjenica jest da smanjivanja državnih rashoda do sada gotovo nije bilo što govori o odsutnosti strukturnih reformi u javnom sektoru, ističu u CEA-i.

Napominju kako je uvjet za porezna rasterećenja koja predlažu stvaranje prostora za fiskalnu konsolidaciju. Podaci o javnim financijama pokazuju, naime, da tog prostora ima. Lani je, naime, postignut ukupni suficit opće države od 2,75 milijarde kuna (0,8% BDP-a), a udio javnog duga u BDP-u je snižen na 78%, na 283 milijarde kuna. Prema projekcijama, udjel javnog duga u BDP-u do kraja ove godine trebao bi se sniziti za još tri postotna boda, na 75% , a do 2021. godine na 66%.

Fiskalnu konsolidaciju moguće je dalje provesti na rashodnoj strani proračuna, što otvara prostor za veća porezna rasterećenja, priopćio je CEA iznoseći konkretne prijedloge mjera, koje u nastavku prenosimo u cijelosti.

Flat tax moguć je odmah

Predložena reforma poreza na dohodak pomiče prag za oporezivanje graničnom stopom sa 17.500 na 30.000 kuna mjesečno. Iz toga se može zaključiti da se ministru skoro pa sviđa flat tax koncept. Isti je očito teško uvesti iz političkih i “socijalnih” razloga, unatoč tome što se većina progresivnosti oporezivanja dohotka osigurava kroz neoporezivi dohodak.

Trenutni plan dodatnog rasterećenja oporezivanja dohotka je efektivno relativno blizu flat tax učinka, pa se zbog jednostavnosti može odmah uvesti i to najbolje rješenje. Češka primjerice ima flat tax od 15%, kao i većine zemalja Srednje i Istočne Europe.

Dvije ključne reforme

Ukidanje dvaju doprinosa (za zapošljavanje i ozljede na radu) je pozitivan potez u smjeru pojednostavljenja sustava. Ipak, ne može se prihvatiti povećanje doprinosa za zdravstvo s 15% na 16,5%. S navedenim povećanjem se neto teret doprinosa na plaću smanjuje za svega 0,7 postotna boda, što je poprilično zanemarivih 900-injak milijuna kuna.

Podrazumijeva se kako rezanje doprinosa izravno ovisi o dinamici rezanja prekomjernih troškova mirovinskog i zdravstvenog sustava. Zato te dvije reforme treba pokrenuti ambiciozno kako bi se otvorio prostor za porezno rasterećenje rada kao prioritet porezne politike.

Dosadašnji planovi za pokretanje obje reforme generalno idu u dobrom smjeru, ali će za financijsku stabilizaciju i dugoročnu održivost navedenih sustava trebati ambicioznija smanjenja troškova.

Umjesto PDV-a rezati direktne poreze

Predložena promjena poreza na dodanu vrijednost smanjila bi PDV na hranu i pelene. Ipak, otvara se pitanje što je s ostalim esencijalnim dobrima i gdje je granica između dobara koja jesu esencijalna i koja nisu. Trenutni prijedlog primjerice ne uključuje smanjenje PDV-a na bezreceptne lijekove, telekomunikacijske usluge i javni prijevoz.

Od planiranog smanjenja opće stope PDV-a s 25% na 24% od 2020. bi trebalo odustati kako bi se naglasak stavio na rezanje direktnih poreza – poreza na dohodak i poreza na dobit.

Svako smanjenje opće stope PDV-a za 1 postotni bod, smanjuje prihode središnje države za oko 1,5 milijardi kuna. Mnogi stručnjaci i poslovni ljudi upozoravaju da bi bilo efektivnije za taj iznos smanjiti direktne poreze, odnosno doprinose. PDV je izvor stabilnosti poreznog sustava i glavni je prihod središnjeg državnog proračuna o kojemu ovisi i financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava.

neoporezivih 5000
Foto: Pixabay

Zašto flat tax

Ambicioznija porezna reforma bi trebala uvesti značajnije promjene u porezni sustav te učiniti Hrvatsku atraktivnijom mjestom za strane investitore. To znači sljedeće mjere:

1. Uvesti jedinstvenu stopu oporezivanja dohotka (flat tax) od 20% koji otvara mogućnost za čak veće porezne prihode (kao na primjeru Estonije i Slovačke).

Bitno je pritom i povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno, obzirom da je upravo osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak. Navedeno bi povećanje neoporezivog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem 2 milijarde kuna, a gubitak opći proračunskih prihoda treba nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24%.

Pritom je potrebno istaknuti kako uslijed dosadašnjih rasterećenja već 1,5 milijuna poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak. CEA prijedlog za flat tax s većim neoporezivim dohotkom bi mnoge još dodatno rasteretio, tako da bi porez plaćali samo bogatiji koje bi se također rasteretilo.

Također, potrebno je pojednostaviti sustav koeficijenata tako da se uvede neoporezivi dio, povećan za fiksni iznos za svako dijete, uzdržavanog člana obitelji ili stopu invaliditeta.

2. Zamijeniti klasični porez na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Tako bi se oporezivanje dobiti drastično administrativno pojednostavnilo.

Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bilo kakve akontacije.

Također, potrebno je ukinuti porez na kapitalnu dobit i dividendu kao oblike dvostrukog oporezivanja dobiti.

Porezi koje je moguće ukinuti

3. Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.

4. Poduzetnicima treba omogućiti 100%-tno priznanje svih poslovnih troškova.

5. Deregulirati propisivanje minimalnog koeficijenta za obračun plaća poduzetnika (uz podršku odustajanju od prvotno planiranog povećanja koeficijenta).

6. Ukinuti porez na potrošnju te trošarine na pivo, vino, kavu, bezalkoholna pića, kruta goriva, prirodni plin i električnu energiju, a svakako zadržati trošarinu na duhan.

7. Ukinuti porez na prijenos vlasništva nekretnina.

8. Ukinuti županijski porez na nasljedstvo.

CEA je ujedno i protiv uvođenja novih poreza, kao što su ekološki porezi ili porezi na bogatstvo.

Kažnjavanje poduzetnika

Premda je već 2017. uveden sustav nekažnjavanja poduzetnika za manje porezne prekršaje, potrebno je novo pravilo provoditi u svim slučajevima. To znači da je potrebno ujednačavanje postupanja poreznih kao i carinskih inspektora.

Još smo svjedoci da se u praksi događaju situacije kada inspektori nastoje kažnjavati poduzetnike i zatvarati njihove prostore, počevši od malog i velika slova, nekoliko kuna u blagajni itd.

Inspekcije se trebaju usmjeriti na procjene rizika kako bi targetirale realne probleme. Poboljšanja u poreznoj inspekciji treba prilagoditi široj reformi gospodarskih inspekcija čiji je cilj da se od 2019. smanji prekomjeran broj (preklapajućih) inspekcijskih nadzora i oslobodi poduzetnike od kažnjavanja manjih prekršaja.

Rezati javnu potrošnju

Fiskalni učinci navedenih poreznih rezova nadoknadili bi dovoljno ambicioznim smanjenjem proračunskih rashoda na razini opće države. Samo su se 2012. godine rashodi smanjivali, odnosno trend nije bio nastavljen, dok se rast rashoda nastoji obuzdati tek jačim kontrolama.

Fiskalna konsolidacija treba biti i na rashodnoj strani proračuna. Dubinskim smanjenjem mirovinskih i zdravstvenih troškova treba se što prije osigurati porezno rasterećenje rada kroz srednjoročno rezanje doprinosa prema maksimalno 30%.

Nakon duge recesije, Hrvatskoj je potrebna cjelovita odvažna porezna reforma kako bi se dinamizirao ekonomski rast i tako umanjilo kašnjenje za usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe. Povećanje ekonomske slobode bitno ovisi o jačem rezanju i dalje visokog poreznog opterećenja i prekomjernih rashoda opće države koji ne bi smjeli prelaziti 40% BDP-a, zaključuje CEA.

Pročitajte i ovo:
HUP: Vlada porezima poslodavce i radnike prikovala za dno, nema više tko raditi
HUP traži veliko snižavanje poreza, Mariću uputili 9 prijedloga
U ekonomskim slobodama Hrvatska stagnira, globalno pala za još dva mjesta