mirovina
Foto: Pixabay

Državne poticaje na stambenu štednju koja će biti prikupljena u ovoj godini Vlada je danas smanjila na samo 1,2 posto, odnosno na 60 kuna za maksimalnih ušteđenih 5.000 kuna po stambenom štediši. Ti će poticaji biti isplaćeni sljedeće godine, a ove godine se isplaćuju poticaji na stambenu štednju iz 2018. godine. Ove godine stambene štediše mogu računati na najviše 90 kuna poticaja (1,8 posto) za ušteđenih 5.000 kuna u stambenim štedionicama.

Smanjivanje državnih poticaja na stambenu štednju očekivalo se nakon što su u ovogodišnjem državnom proračunu sredstva za tu namjenu skresana s prošlogodišnjih 30 na 18 milijuna kuna. U Hrvatskoj se, naime, visina poticaja izračunava prema formuli u kojoj je jedan od glavnih faktora visina tržišnih kamata, a kako su kamate značajno pale, pao je i iznos poticaja.

>> Hrvatska simbolično potiče stambenu štednju, istražili smo zašto

Raste budžet za subvencioniranje kamata na stambene kredite

Umjesto poticanje dugoročne stambene štednje, koja je u mnogim europskim zemljama doživjela procvat nakon financijske krize 2008., hrvatska Vlada odlučila na posve drugačiju, i po mnogima jako lošu politiku subvencioniranja kupnje nekretnina. Ovogodišnji budžet za subvencije za kamate za stambene kredite putem Agencije za promet nekretnina tako je gotovo udvostručen u odnosu na lani, a resorni ministar Predrag Štromar najavio je i širenje kruga građana koji će moći zatražiti subvencije na kamate.

Prema Štromarovim najavama, u lipnju ili srpnju 2019. stupit će na snagu izmjene zakona koje će omogućiti roditeljima koji već imaju dijete da zatraže dodatne subvencije. Dosad su se subvencije povećavale za dijete koje je bilo rođeno nakon kupnje stana ili kuće za koje je odobreni subvencionirani kredit.

Iako je očigledno da ovom mjerom ne profitiraju građani koji se žele skućiti, već prodavači koji su podigli cijene, banke kojima je tržište stambenih kredita godinama bilo u padu te agencije za nekretnine, Vlada uporno ustrajava na tom modelu, o čemu smo već pisali.

>> Subvencije za stanove – druga strana medalje

Cijene nekretnina strelovito rastu

Poticajne državne mjere potaknule su rast cijena nekretnine, a prema ocjeni HGK rast cijena nekretnina je toliki da je posve poništio učinak subvencija kamata na stambene kredite.

Prema završnom godišnjem istraživanju Njuškala na uzorku većem od 150 tisuća nekretnina u 2018. godini, cijene nekretnina su bilježile strelovit rast. Cijene stanova prošle godine su rasle za gotovo osam posto, dok su cijene kuća bilježile rast od 4,5 posto.

Najveći rast cijena stanova u prošloj godini zabilježen je u Dubrovniku, gdje prosječna tražena cijena iznosi 3.773 eura i viša je za preko 16 posto u odnosu na 2017. godinu. U Zadru su cijene porasle oko 13 posto te je u ovom trenutku prosječna tražena cijena kvadrata stana tamo 2.116 eura. U Splitu su cijene stanova porasle 11 posto (u prosjeku se traži 2.792 eura po kvadratu, a u Zagrebu 10 posto (prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1.961 euro).

Prema Njuškalovim podacima, u posljednje godine, 2017. i 2018.,cijene stanova rasle su za čak 13 posto, dok je rast cijena kuća iznosio više od sedam posto.

Čemu uopće stambena štednja

U HGK smatraju da kretanja na tržištu nekretnina ne idu u prilog kupcima, unatoč najavljenim mjerama Ministarstva graditeljstva. Osim rasta cijena, očekuje se i zastoj u prometu nekretnina, slično kao što je bilo i lani kada su i kupci i prodavatelji stanova čekali raspisivanje natječaja.

“Zbog ovih najava produženja subvencija na kupce koji već imaju dijete vjerojatno će nastati rupa na tržištu jer oni neće do šestog mjeseca uopće gledati nekretnine koje bi kupili“, smatra Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Rast cijena stanova i smanjenje državnih poticaja na stambenu štednju još manje idu u prilog onim građanima koji su se odlučili štedjeti za stan. U svijetu se ta štednja koristi kao štednja za udio u kreditu, kao polog. No, stambena štednja se u Hrvatskoj nikad nije u potpunosti razvila kao proizvod masovne štednje i kao sredstvo za dobivanje kredita za kupnju stanova. Dosad je bila više oblik lukrativne štednje uz državne poticaje, ali nakon najnovijeg drastičnog kresanja poticaja veliko je pitanje isplati li se uopće odvajati novac u taj oblik štednje.

Pročitajte i ovo:
Hrvati opet pojačano ulažu u nekretnine, koliko je to mudro