gotovincima
Ilustracija: Fotolia

Iznos ukupnih gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništvu ubrzano se približava iznosu stambenih kredita. Popularni ‘gotovinci’, koje HNB već mjesecima označava kao visoko rizičan proizvod koji bi mnoge građane mogao odvesti u dužničko ropstvo, krajem siječnja premašili u 48 milijardi kuna. Stambeni krediti iznosili su pak 54,2 milijarde kuna i čine 43,4 posto svih kredita stanovništvu.

Udjel gotovinskih kredita dosegnuo je 38,5 posto, objavio je HNB, naglasivši da gotovinski krediti rastu po stopi od 12,5 posto na godišnjoj razini, dok je rast stambenih kredita nešto niži od četiri posto.

Olake procjene kreditne sposobnosti

U HNB-u nisu zabrinuti samo zbog tako visoke stope rasta gotovinskih kredita, nego i zbog činjenice da banke građanima te kredite, jedan od najskupljih bankovnih proizvoda, plasiraju bez prave procjene kreditne sposobnosti. Štoviše, regulator je primijetio da banke takve kredite odobravaju i onim građanima koji nisu kreditno sposobni za dobivanje stambenih kredita.

Krajem veljače HNB je bankama izdao Preporuku u kojoj traži da uvjete gotovinskih kredita danih na rok duži od pet godina izjednači s uvjetima za stambene kredite (jednostavnije rečeno, da ih značajno postroži). Ne budu li se banke držale te Preporuke, HNB će, najavio je, donijeti strožu mjeru.

>> HNB bankama: Uvjete za gotovince izjednačite s onima za stambene kredite

No, sudeći prema raspravi na panelu o važnosti financijske pismenosti kojeg je Ekonomski fakultet organizirao jučer u povodu Svjetskog i Europskog Tjedna novca koji se obilježava do 31. ožujka, centralna banka na raspolaganju ima sve manje mjera kojima bi mogla obuzdati rizično kreditiranje, pa sve veći naglasak stavlja edukaciju potrošača.

HNB-u sve manje mjera na raspolaganju

“Odgovornost građana za vlastito financijsko stanje je jako bitna jer se polako iscrpljuju kapaciteti regulatora da donosi mjere kojima se sužava prostor za donošenje loših odluka građana”, izjavio je viceguverner Bojan Fras.

Rekao je da su banke “relaksirano pristupile kreditiranju građana”, aludirajući na manjkave procjene kreditne sposobnosti i odobravanje kredita u roku pola sata preko raznih mobilnih aplikacija i virtualnih poslovnica.

Odbacio je i tumačenja prema kojima banke više ne mogu procjenjivati kreditnu sposobnost građana jer zbog uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) ne radi Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK).

“To je samo prividan izgovor. Banke imaju mehanizme za utvrđivanje kreditne sposobnosti klijenata, što su dužne raditi i zbog regulative koja je na snazi. One to mogu raditi i bez HROK-a”, rekao je Fras i dodao kako nedavnom Preporukom HNB nastoji uvesti više discipline među banke.

gotovincima
Na panelu EFZG-a o financijskoj pismenosti građana središnja tema bili su nenamjenski gotovinski krediti

Slaba financijska pismenost građana

Ispada da je najjače oružje protiv prezaduženosti građana povećanje financijske pismenosti koja je prilično niska, osobito mladih, ruralnog stanovništva i siromašnijih građana. Viceguverner Roman Šubić kazao je kako je istraživanje koje je provedeno prije godinu dana pokazalo da 62 posto mladih uopće nije upoznato s pojmom financijske pismenosti, a manje od trećine ih je svjesno da su gotovinski nenamjenski krediti, uključujući i ‘minuse’ po tekućim računima, najskuplji krediti.

“Ti se krediti uopće ne bi smjeli uzimati kako bi se ispunile neke želje. Koliko god je trenutačno praktično uzimati takve kredite, toliko je i opasno. Pogotovo se to odnosi na kredite s ročnošću većom od pet godina”, upozorio je Šubić. I šef Hanfe Ante Žigman ističe da je zaduživanje putem gotovinskih kredita izašlo iz uobičajenih okvira u kojem bi se trebali koristiti, npr. za kupovinu automobila.

Jača prikriveno oglašavanje banaka

Žigman je upozorio i na sve jače prikriveno oglašavanje pojedinih financijskih institucija, pravo “bombardiranje” građana, kojim se pokušava među ostalim i angažiranjem influencera privući građane na uzimanje gotovinskih kredita.

Da se sva odgovornost ne može prebaciti samo na građane, upozorila je Marija Tomašević Lišanin, profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ona je kazala da banke moraju uložiti i u edukaciju vlastitih zaposlenika koji prema njezinoj ocjeni klijentima pristupaju previše agresivno, nude im tzv. vezane proizvode i prema klijentima nastupaju s pozicije moći.

“Dobro je da banke ulažu u financijsku pismenost građana, ali ako ne budu ulagale i edukaciju vlastitog kadara, moglo bi se shvatiti da peru ruke od vlastite odgovornosti”, upozorila je Tomašević Lišanin.

O financijskoj pismenosti i odgovornosti građana osim predstavnika regulatora raspravljali su i predstavnici mirovinskih fondova, Dijana Bojčeta Markoja i Damir Grbavac, te profesorice EFZG-a Marija Ivanov, Dajana Barbić i Andrea Lučić. Barbić i Lučić promovirale su i knjigu “Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu”, svojevrstan vodič građanima za lakše snalaženje na financijskom tržištu.

Pročitajte i ovo:
Hoće li gotovinci postati novi švicarci