ECB
Foto: Fotolia

Upravno vijeće Europske centralne banke (ECB) obznanilo je nakon sjednice u srijedu, 10. travnja, kako ostaju pri odluci da najmanje do kraja ove godine ne dižu ključne kamatne stope. Politika jeftinog novca koja traje već tri godine izaziva, međutim, sve više kritika.

Prije sastanka Vijeća ECB-a opet je bilo onih koji su se nadali kako će konačno biti povišena temeljna kamatna stopa. Ali, kao i nebrojeno puta do sada – opet su ostali razočarani. Jer 25 članova Vijeća i njezin predsjednik Mario Draghi ostaju kod svoje fiskalne politike, bez obzira na to što tko mislio o njoj u zoni eura: “Temeljna kamatna stopa ESB-a ostaje na trenutnoj razini barem do kraja 2019.” Kako bi osigurala da i stopa inflacije ostane na razini onoga čemu banka teži, nešto ispod dva posto, piše DW.

Banke eurozone plaćaju 7,5 mlrd eura kaznenih kamata godišnje

Drugim riječima, temeljna kamatna stopa ostaje na 0 posto kamo je dospjela još u ožujku 2016. Draghi i njegovi stručnjaci uvjeravaju javnost kako nema potrebe dizati kamatu jer nije niti dosegnuta stopa željene inflacije, nego će po procjeni ECB-a ove godine biti tek 1,2 posto.

Središnja banka zone eura nastavlja i s politikom “kažnjavanja” komercijalnih banaka ako svoj novac, umjesto da ga usmjere u gospodarstvo, žele položiti u ECB: u tom slučaju je kamata -0,4 posto, dakle, banke će plaćati novac da bi negdje smjestile svoj novac.

Prema podacima Udruge njemačkih banaka, banke eurozone tako godišnje plaćaju oko 7,5 milijardi eura “kaznenih kamata” – jer im je očito i to milije nego posuditi novac tvrtkama i poduzetnicima.

Opasnosti za gospodarski rast

Zapravo, ove srijede je i sam Mario Draghi donekle priznao kako ova politika s 0 posto kamata ne djeluje kako se očekivalo. Ona je uvedena tek kao “privremeno” rješenje pomoći zemljama zone eura koje su zapale u krizu kako bi se potaklo njihovo gospodarstvo.

Ali, Draghi kaže kako se kamatna stopa ne može povisiti zato što bi tako “nastao rizik za stopu rasta u zoni eura” s obzirom na to da su trenutni gospodarski pokazatelji još uvijek „slabi”. I to usprkos tome što se od rujna nastavlja i program poticaja komercijalnim bankama da daju dugoročne kredite – takozvane TLTRO (Targeted Longer-Term Refinancing Operations). To poticanje izdavanja kredita na po dvije godine će se nastaviti sve do ožujka 2021.

Guverner ECB-a Mario Draghi poručio je da razdoblje slabih ekonomskih indikatora traje duže nego što se očekivalo, posebno u sektoru prerade. Ne bi bilo iznenađenje niti da se razdoblje rekordno niskih kamata nastavi i u 2020., posebno s obzirom na nisku inflaciju, tim više što se raspravlja i o idejama da se, kao i u SAD-u, odluka o podizanju kamatnjaka veže uz stopu inflacije od dva posto.

ECB
Foto: Pixabay

ECB će eventualno razmatrati treba li ublažiti neke popratne posljedice negativnih kamatnih stopa.

“Razmotrit ćemo hoće li očuvanje povoljnih utjecaja negativnih kamatnih stopa zahtijevati ublažavanje nekih eventualnih negativnih efekata, ako ih uopće ima, u međubankarskom posredovanju”, izjavio je Draghi.

Štednja postala neisplativa

Ekonomski stručnjaci već odavno ukazuju kako čitava ova fiskalna politika Europske središnje banke stvara i golemu opasnost, pogotovo za one koje imaju novac. Tu ne govorimo samo o milijunašima nego i o ušteđevini građana, o mirovinskim fondovima, pa čak i kada je riječ o poslovanju banaka, napominje DW.

Politika niskih kamata prelijeva se i u Hrvatsku, što se obično tumači dobrom viješću za dužnike. Međutim, kamata na štednju također je izuzetno niska i trenutačno se kreće razinama od oko 0,52 posto štednju u kunama, odnosno oko 0,65 posto za oročenje u eurima, što je niže od stope inflacije. Za hrvatske štediše držanje novca u bankama je, dakle, čisti gubitak, kao što i mirovinska štednja gubi na vrijednosti zbog pada prinosa.

Neravnoteže unutar eurozone ostaju golemi problem

Naravno da je golemi problem neravnoteža unutar zone eura: jedno su nevolje koje muče jednu Njemačku, Austriju ili Nizozemsku, a druge su one koje muče Grčku, Španjolsku ili Italiju. No definitivno se pokazalo kako se pukim „besplatnim” kreditima te razlike jednostavno ne mogu izgladiti, napominje DW.

U svakom slučaju, sve je jasnije kako se niti politika od nula posto kamata ECB-a neće promijeniti, ako ne do ovog prosinca, ono barem do listopada. Naime, tada predsjedniku ESB Mariju Draghiju istječe mandat i već sad je ušao u povijest ne samo ECB-a: on će očito biti predsjednik središnje banke koji za čitave svoje karijere neće niti jedan jedini put povisiti temeljnu kamatnu stopu.

Podsjetimo i da Hrvatska ove godine planira poduzeti prvi službeni korak prema ulasku u eurozonu i da bi negdje iduće godine mogla ući u ERM2 sustav. Samim tim će HNB svoju monetarnu politiku morati u još većoj mjeri uskladiti s monetarnom politikom Europske centralne banke.

Pročitajte i ovo:
Kamate neće rasti još dvije godine?