ponude
Foto: Fotolia

Uz prihod od kamata, naknade su bankama drugi najizdašniji izvor prihoda kojeg Europska unija malo, po malo sužava. Europska komisija predložila je prošli tjedan ukidanje dodatnih naknada banaka za prekogranična plaćanja na području cijele Unije, uključujući i članice koje nisu u eurozoni.

Alternativno, naknade za prekogranična plaćanja moći će se izjednačiti s visinom naknada u domaćem platnom prometu.

Hrvatskim građanima, pogotovo onima koji primaju doznake iz inozemstva od svojih članova obitelji, ograničavanje bankovnih naknada na području cijele EU donijet će značajne uštede. Domaće banke sada, naime, za slanje iznosa manjih od tisuću eura s računa u Hrvatskoj na račun u nekoj drugoj članici EU naplaćuju između 4,5 i 10,8 eura.

Za slanje iznosa manjih od tisuću eura s računa u Hrvatskoj na račun u nekoj drugoj članici EU domaće banke naplaćuju između 4,5 i 10,8 eura naknade

Komisija planira te naknade svesti na nulu ili ih ograničiti na naknade za kunska plaćanja unutar zemlje, slično kao što su ne tako davne ukinute visoke naknade za telefoniranje u roamingu.

Bez naknade, ili uz znatno niže, moći će se obaviti i plaćanja iz Hrvatske u drugu državu EU, te podizati gotovina na bankomatima diljem EU s računa u hrvatskoj banci. Nova pravila trebala bi se primjenjivati samo za plaćanja u eurima, dok bi prekogranične transakcije u, na primjer, funtama ili poljskim zlotima i dalje ostala neregulirana. Ista pravila vrijedit će i za poduzeća koja posluju s inozemstvom, za plaćanja unutar EU, najavila je EK.

Unutar eurozone takve su naknade već ukinute, a ista pravila trebala bi od početka 2019. vrijediti i za sve hrvatske građane i poduzeća, bez obzira na to kada će Hrvatska postati članica eurozone.

Naknade na stambene kredite već srezane

I dok će na jeftinija prekogranična plaćanja, uključujući i plaćanja kreditnim karticama prilikom kupnje na internetu, Hrvati morati malo pričekati, neke bankovne naknade u domaćem platnom prometu već su ukinute ili značajno ograničene. Posljednja velika promjena u tom smislu dogodila se prije oko pet mjeseci, kada je počeo primjenjivati novi Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju.

Banke jako dobro štite svoja prava, znate li koja su vaša?
Evo koliko su krediti skuplji u Hrvatskoj nego u zemljama eurozone

Novi korisnici stambenog kredita tako više ne moraju plaćati naknadu za obradu, odnosno odobravanje kredita. Banke više ne smiju uvoditi nove naknade, niti naknadno povećavati one naknade koje se postojale u trenutku sklapanja ugovora, a sve naknade vezane uz ugovor ne smiju biti veće od stvarnog troška kojeg je imala banka.

Također, banke klijentima koji neće moći uredno otplaćivati stambeni kredit više ne smiju zaračunavati dodatne naknade zbog neispunjavanja ugovora o kreditu.

Usporedba naknada tek od 1. studenog

Za potrošače, klijente banaka značajne promjene trebao bi donijeti i novi zakon o usporedivosti naknada koji obuhvaća sve usluge banaka, a ne samo stambene kredite. Svatko tko je pokušao na službenim stranicama banaka saznati kolike naknade mora platiti za pojedine usluge zna da se radi o gotovo nemogućoj misiji jer su te informacije za većinu građana pisane nerazumljivim jezikom, a vrlo često su i “sakrivene” u moru drugih obavijesti koje banke po zakonu moraju objavljivati.

HNB će 1. studenog početi objavljivati iznose naknada banaka za usluge koje građani najčešće koriste i koje ih izlažu najvećem ukupnom ili pojedinačnom trošku

Kako bi građani zaista mogli uspoređivati visinu bankovnih naknada HNB će na svojoj mrežnoj stranici objavljivati iznose deset od 20 naknada koje banke naplaćuju za najreprezentativnije usluge.

Najreprezentativnije usluge su one kojima se potrošači najčešće koriste i koje ih izlažu najvećem ukupnom ili pojedinačnom trošku naknada ili kamata, kao što su vođenje računa za plaćanje, kreditni transfer, izravno terećenje, trajni nalog, ugovoreno prekoračenje po računu za plaćanje i slično.

Kako smo saznali u HNB-u, usporedbu naknada po najreprezentativnijim uslugama svih banaka HNB će početi objavljivati 1. studenog ove godine.

Lakše iz banke u banku

Na temelju tih informacija hrvatski građani će napokon moći lakše odabrati najpovoljniju banku s obzirom na svoje potrebe. I što je još važnije, moći će jednostavnije i jeftinije prebaciti svoje račune iz jedne banke u drugu, po sličnoj proceduri kojom se mogu mijenjati usluge teleoperatera.

Novi zakon omogućuje, naime, građanima da bez obrazloženja i bez obzira na razloge koji ga na to motiviraju zahtijevaju uslugu prebacivanja dijela ili cijelog poslovanja iz ‘stare’ (dosadašnje) banke u ‘novu’ banku. Za to se treba obratiti samo ‘novoj’ banci i ta će banka odraditi cijeli administrativni postupak prelaska u roku od najviše 12 radnih dana.

“Na taj se način potrošaču olakšava da samo dolaskom u ‘novu’ banku prebaci cijelo svoje poslovanje ili dio poslovanja iz ‘stare’ banke u ‘novu’, na primjer sve trajne naloge i izravna terećenja za plaćanje mjesečnih komunalija, alimentacije i slično.

Također, uslugom prebacivanja potrošač može od ‘nove’ banke zahtijevati prijenos dijela ili cijeloga pozitivnog stanja računa za plaćanje s računa u ‘staroj’ banci na račun otvoren u ‘novoj’ banci, kao i zatvaranje računa za plaćanje u ‘staroj’ banci”, pojašnjavaju u HNB-u.

Banka će klijentima također morati dati informativni dokument o naknadama za svoje najreprezentativnije usluge te ih najmanje jednom godišnje besplatno izvijestiti o obračunanim i plaćenim naknadama i kamatama. Neke banke će, saznajemo, te informacije klijentima početi pružati od lipnja ove godine, a sve će nove uvjete morati početi ispunjavati od 1. studenog ove godine.