stambeni krediti skuplji
Foto: Pixabay

Hrvatski građanin plaća u prosjeku 2,26 postotnih bodova višu kamatnu stopu na stambeni kredit od građanina eurozone. Ako se odluči kupiti stan kreditom od 100 tisuća eura i na rok otplate od 30 godina, platit će gotovo 44 tisuća eura kamata više nego netko tko je uzeo kredit u članicama eurozone.

Prema podacima koje je Novi list dobio od Hrvatske narodne banke, prosječne nominalne kamatne stope na stambene kredite s ročnošću preko 10 godina, u domaćoj valuti, u eurozoni su lani bile na 1,88 posto, a u Hrvatskoj 4,14 posto. Razlika je dakle 2,26 postotnih bodova. Kamata je kod nas znači više no dvostruko viša nego u eurozoni, objavio je Novi list.

U Sloveniji kamata 2,77 posto

U zemljama s kojima se Hrvatska uspoređuje, najniža kamata je u Slovačkoj, samo 1,67 posto. Slijede Estonija čiji građani plaćaju 2,23 posto kamate i Slovenija s 2,77 posto.

Nižu kamatnu stopu, 3,7 posto, plaćaju i Česi, dok više kamatne stope od onih u Hrvatskoj imaju u Litvi (4,38 posto), Poljskoj (4,43 posto), Bugarskoj (4,54 posto), Latviji (5,05 posto) te Mađarskoj (5,27 posto) i Rumunjskoj (5,38 posto).

Banke jako dobro štite svoja prava, znate li koja su vaša?

Za izračun iznosa kamata i anuiteta kredita kojeg eventualno razmatrate, koristite naš kreditni kalkulator. Na primjeru kredita od 100.000 eura na 30 godina i uz prosječnu kamatu od 4,14 posto, izračunali smo da bi mjesečna rata iznosila 486 eura, dok bi se na kraju otplate kredita moralo platiti ukupno 74.788 eura kamata.

Kad bi kamatna stopa bila samo jedan postotni bod niža, 3,14 umjesto 4,14 posto, mjesečna rata kredita bila bi čak 55 eura niža. Na kraju 30 godina otplate, u tom bi slučaju dužnik platio čak oko 20.000 eura manje kamata.

No, kada bi i u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, kamata bila 2,77 posto, mjesečna rata iznosila bi 409 eura, čak 77 eura manje nego sada. Na kraju 30-godišnjeg stambenog kredita uz “slovensku” kamatu platili bi čak 27.440 eura manje kamata.

Ovi izračuni su informativni, temelje se na nominalnim, a ne efektivnim kamatnim stopama, a pri odluci u kojoj banci uzeti stambeni kredit, potrebno je voditi računa i o stalim uvjetima, instrumentima osiguranja i visinama naknada.

Kod potrošačkih kredita razlike manje

U Hrvatskoj građani osim stambenih kredita najviše uzimaju potrošačke kredite. Kod takvih kredita razlike u visini kamata u Hrvatskoj i u zemljama eurozone je nešto niža, u prosjeku 1,38 postotnih bodova.

Primjerice, prosječna kamatna stopa u domaćoj valuti na kredite za potrošnju s ročnošću od jedne do pet godina do 5 godina, u Hrvatskoj je lani bila 6,32 posto, a u eurozoni 4,94 posto.

Niže kamatne stope na potrošačke kredite ima Slovenija (5,74 posto) i Poljska (6,10 posto), dok su u ostalim usporedivim zemljama znatno više. U Bugarskoj one iznose 7,12, Češkoj 8,92 posto, Rumunjskoj 9,62, Slovačkoj 9,72 posto, a u Mađarskoj čak 15,54 posto.

Ispada da banke kod nas kamatama snažnije “penaliziraju” kupnju stana nego potrošačke kredite, jer je razlika u kamatnim stopama veća kada su u pitanju stambeni krediti. Vjerojatno im je teže naći dugoročne izvore, no budući da je kod stambenih kredita najmanje nenaplativih, to im je stabilan, dugoročni prihod, zaključio je Novi list.

Pročitajte i ovo:
Hrvatska ima bolji kreditni rejting, evo što to znači za poduzeća i građane