uvjete
Foto: Fotolia

Nakon što je više puta u proteklih nekoliko mjeseci upozorio na prevelik rast gotovinskih kredita i najavio mjere koje bi trebale suzbiti preriskantno ponašanje banaka, guverner Boris Vujčić danas je povukao prvi konkretan potez. HNB je donio Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima.

Budu li se banke držale Preporuke, građani će puno teže dolaziti do gotovinskih nenamjenskih kredita.

Uvjete potrebno uskladiti s Ovršnim zakonom

Jedna od glavnih preporuka jest da banke za sve nestambene kredite s rokom dospijeća jednakim ili većim od 60 mjeseci primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne sposobnosti tražitelja kredita kao što ih primjenjuju za stambene kredite.

Podsjećamo, od početka ove godine zbog izmjena Ovršnog zakona uvjeti za stambene kredite i ocjena kreditne sposobnosti građana puno su oštriji nego lani. Izmjenama Ovršnog zakona povećan je iznos plaće koji je zaštićen od ovrhe. Od siječnja 2019. od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće (6.237 kuna), što znači da se može plijeniti sve iznad 4.158 kuna.

Prema danas objavljenoj Preporuci HNB-a, građani s prosječnim plaćama ne bi više mogli uzimati gotovinske kredite čiji anuiteti prelaze 2.079 kuna i to pod pretpostavkom da im je do jedino opterećenje na plaći.

Zamjena za stambene kredite na štetu potrošača

Budući da su tako strogi uvjeti smanjili kreditnu sposobnost građana za uzimanje stambenih kredita, banke su im počele nudi gotovinske kredite na duge rokove.

“Banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti”, upozoravaju u HNB-u.

HNB je sada preporučio bankama da ujednače ocjenjivanje kreditne sposobnosti građana i usklade je s propisima o iznosima dijela plaće zaštićenim od ovrha. Također je zatražio da uspostave evidenciju svih gotovinskih kredita iz koje će biti vidljivo za koje postoje instrumenti osiguranja, a za koje ne.

HROK ne radi, evidencije dužnika nema

U svom priopćenju HNB ističe da još uvijek ne radi Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), pa je pravo stanje ukupnog duga tražitelja kredita, ali i njegove sposobnosti servisiranja tog duga, teško točno utvrditi. Za HNB je to dodatan izvor rizika.

uvjeti
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

“Potencijalni rizici utoliko su veći što u posljednje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, koji se u prosjeku odobravaju i na mnogo veće iznose nego krediti s kraćim rokovima dospijeća.

Ovi krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži”, navodi se u priopćenju HNB-a.

Gotovinci istiskuju sve druge vrste kredita

Prema podacima HNB-a, gotovinski nenamjenski krediti su na kraju 2018. činili gotovo 40 posto ukupnih kredita kućanstvima, u usporedbi s 33 posto dvije godine ranije. Tijekom prošle godine povećani su za 5,4 milijardi kuna. Godinu dana ranije rast je iznosio 2,9 milijardi, a u 2016. godini 1,7 milijardi kuna, što jasno ukazuje na značajno intenziviranje ovog oblika kreditiranja.

U HNB-u kažu da primjenjuju i druge mjere u cilju ograničavanja rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita: Od banaka je zatražio da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima.

Centralna banka je od banaka zatražila i da svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima, navodi se u priopćenju i dodaje da će po potrebi prilagoditi sve te mjere.

Pročitajte i ovo:
‘Puknu’ li gotovinci, bankari bi mogli ostati bez bonusa?
Hoće li gotovinci postati novi švicarci