HNB
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u utorak na deviznom tržištu – od poslovnih je banaka kupila 494,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,405906 kuna za jedan euro, čime je u sustav ubacila oko 3,66 milijardi kuna.

To je treća devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a po iznosu i najveća intervencija od početka 2000. godine.

Veličina operacije upućuje na to da se razlozi ne kriju u uobičajenim intervencijama koje centralna banka provodi radi stabilizacije tečaja domaće valute. Tijekom prošle, 2017. godine HNB je, naime, pet puta intervenirao na deviznom tržištu i od komercijalnih banaka u svih pet intervencija otkupio ukupno 947 milijuna eura, čime je u sustav ubacio nešto više od sedam milijardi kuna. Samo u jučerašnjoj intervenciji centralna je banka otkupila gotovo pola milijarde eura i u financijski sustav ubacila oko 3,66 milijardi kuna.

Kretanje tečaja ipak neočekivano

Financijski stručnjaci s kojima smo razgovarali o mogućim razlozima jučerašnje intervencije HNB-a kazali su nam kako je kretanje tečaja u posljednje vrijeme ipak bilo neočekivano, usprkos tome što određeni ekonomski fundamenti i trendovi u bankarskom sustavu imaju aprecijacijski pritisak na kunu.

Na jačanje kune u ovoj godini utječu, naime, najmanje tri faktora: (1) Tekući račun platne bilance trenutačno je u suficitu budući da Hrvatska ima veći priljev sredstava iz inozemstva od odljeva, što djeluje u smjeru jačanja kune; (2) nešto je jači i priljev izravnih stranih ulaganja i (3) raste potražnja za kreditima u kunama, što također stvara aprecijacijske pritiske na kunu.

Banke se pripremaju za kreditiranje države?

Ipak, kako kretanje tečaja u posljednje vrijeme izlazi iz očekivanih okvira koje sugeriraju ti trendovi, može se zaključiti, saznajemo, da je ono pod dominantnim utjecajem pozicioniranja banaka u iščekivanju neke veće operacije na domaćem financijskom tržištu. Najvjerojatnije je riječ o nekom većem kunskom kreditu javnom sektoru ili nešto slično.

S obzirom na stanje javnih financija i obveze države temeljem jamstava Uljaniku, najvjerojatnije je riječ o pripremama za zaduživanje države upravo radi tih jamstava. Podsjećamo, ministar financija Zdravko Marić je polovicom listopada objavio da bi država do kraja ove godine za već protestirana jamstva i ona koja su najavljena trebala izdvojiti 2,5 milijarde kuna te da ukupni iznos izloženosti države doseže 4,2 milijarde kuna.

>> Trošak proračuna za Uljanik vrtoglavo raste, Marić danas govori o 4,25 mlrd kuna

HNB ove godine u sustav ubacio oko 9 mlrd kuna

Kako bi spriječio daljnje pritiske na jačanje kune, HNB je ove godine intervenirao već tri puta. Početkom godine, u svibnju i jučer kada se tečaj eura prvi put u gotovo četiri mjeseca spustio ispod 7,4 kune. HNB je intervencijom 4. siječnja od poslovnih banka otkupio 405,5 milijuna eura, čime je u sustav ubacio nešto više od tri milijarde kuna. Oko 2,4 milijarde kuna ubačeno je intervencijom 10. svibnja kada je od poslovnih banaka otkupljeno 320,5 milijuna eura. Nakon jučerašnje operacije, ovogodišnja vrijednost intervencije HNB-a dosegnula je 1,22 milijarde eura, odnosno nešto više od devet milijardi kuna.