gospodarstva
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

Nakon nakon privremene stagnacije krajem prošle godine realni BDP se u prvom tromjesečju 2019. nastavio povećavati, a analiza financijske stabilnosti ukazuje da je ukupna izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima u 2018. i na početku 2019. ostala nepromijenjena, priopćili su iz centralne banke nakon sjednice Savjeta HNB-a koji je razmatrao recentna novčana i gospodarska kretanja.

Plasmani poduzećima i stanovništvu nastavili rasti u uvjetima uglavnom povoljnih kretanja troškova financiranja, čemu pridonosi ekspanzivna monetarna politika HNB-a.

Neto inozemni dug u porastu

“Nakon rasta u posljednjem tromjesečju prošle godine, neto inozemni dug domaćih sektora se u prva dva mjeseca 2019. dodatno povećao.

Prema travanjskom fiskalnom izvješću Državnog zavoda za statistiku, opća država je i u 2018. ostvarila višak proračuna, iako je on zamjetno smanjen u odnosu na 2017. godinu, uslijed snažnog rasta rashodne strane proračuna, velikim dijelom zbog aktivacije jamstava izdanih pojedinim brodogradilištima.

Udio duga opće države u BDP-u nastavio se smanjivati te je na kraju prošle godine iznosio 74,6 posto BDP-a”, navode iz HNB-a.

Smanjena strukturna ranjivost gospodarstva

Prema najnovija analizi financijske stabilnosti ukupna je izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima tijekom 2018. i na početku 2019. ostala nepromijenjena, a financijski sustav stabilan.

“Pritom su se strukturne ranjivosti hrvatskg gospodarstva smanjile zbog nastavka smanjenja strukturnih neravnoteža i povoljnih gospodarskih kretanja, dok su rastuće neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima, kao i one vezane uz geopolitičke i trgovinske napetosti, povećale utjecaj rizika iz međunarodnog okružja”, ističe HNB.

Raste zaduživanje s fiksnim kamatama i u kunama

Naglašavaju i kako se, budući da se poduzeća i stanovništvo sve više zadužuju s fiksnom kamatnom stopom i u domaćoj valuti, njihov kamatni i valutni rizik, kao i s time povezani inducirani kreditni rizik za banke, nastavljaju smanjivati.

“Povoljna makroekonomska kretanja i provođenje državnog programa subvencioniranja stambenih kredita doveli su do porasta stambenog kreditiranja i oporavka tržišta nekretnina, dok su usprkos rastu, cijene stambenih nekretnina još uvijek zamjetno niže od razina zabilježenih na vrhuncu 2008. godine.

Istodobno je kreditiranje kućanstava odobravanjem gotovinskih nenamjenskih kredita bilo mnogo snažnije, i uz mnogo blaže uvjete, nego kada je riječ o stambenim kreditima”, kaže se u priopćenju.

Raste profitabilnost banaka

HNB podsjeća da je zbog porasta kreditnog rizika u bankovnom sustavu reagirao početkom ove godine izdavanjem Preporuke o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima.

>> HNB bankama: Uvjete za gotovince izjednačite s onima za stambene kredite

“Bankovni sustav je i nadalje visoko kapitaliziran i likvidan, kvaliteta kreditnog portfelja se nastavlja poboljšavati, kao i profitabilnost. Stoga je i sveukupna otpornost bankovnog sustava na moguće šokove zadržana na razmjerno visokoj razini.

S obzirom na to, Hrvatska narodna banka tijekom 2018. i na početku 2019. nije mijenjala visinu zaštitnih slojeva kapitala za kreditne institucije”, navodi se u priopćenju.