uvjeti
Guverner Boris Vujčić / Izvor: Arhiva HNB-a

Posežu li Hrvati (opet) olako za kreditima, kao da ništa nisu naučili iz prethodne velike krize nakon koje su mnogi pali u dužničko ropstvo? Sudeći prema razmišljanjima u Hrvatskoj narodnoj banci – da.

Guverner Boris Vujčić kaže da možda puše na hladno, ali poziva na oprez. Problem je gotovinskim nenamjenskim kreditima koje banke nude bez instrumenata osiguranja, s dugim rokovima otplate, i do 10 godina. Promijenio se i način odobravanja kredita. Mnoge ih banke nude online, često preko mobilnih aplikacija, pa više nije potrebno ni odlaziti u poslovnice i ispunjavati ‘gomilu’ dokumentacije. Za naše građane to je velika novost, pa neki možda i nisu svjesni da preuzimaju velike obveze.

“Bit će zanimljivo vidjeti što će se tu događati. Neosigurani krediti na dugu ročnost su – riskantna stvar. Svaki kredit je dobar dok je “mlad”, ali građani bi morali procijeniti hoće li i idućih 10 godina imati dovoljna primanja za otplatu takvih kredita”, kaže guverner Vujčić.

Dodaje i da je uzimanje kredita i “kulturna stvar”: “Ako nudite brzi kredit preko mobitela koji možete realizirati za pola sata Čehu i Hrvatu, ne znači da će se isto ponašati”.

gotovinci
Foto: Pixabay

“Impresivno je da su se danas izjednačile kamatne stope na gotovinsko neosigurano kreditiranje stanovništva s kamatama koje su prije nekoliko godina bile na osigurano stambeno kreditiranje”, rekao je Vujčić i dodao da to govori o izuzetno ekspanzivnoj monetarnoj politici.

>> Usporedili smo ponude za gotovinske i stambene kredite, saznajte koje su najbolje

Rizik za građane, ne i za bankovni sustav

Glavni makroekonomist HNB-a Vedran Šošić na jučerašnjem godišnjem susretu centralnih bankara s novinarima, pojasnio je da porast kreditiranja građana ne predstavlja sistemski rizik. Ukupni krediti stanovništvu rastu po stopi od pet do šest posto, što je u skladu s ovogodišnjim rastom dohotka. No gotovinski nenamjenski krediti rastu dvostruko brže, po stopi od 11-12 posto.

“Ljudi nisu deset godina kupovali aute, obnavljali stanove. Možda kupuju stare kuće u Slavoniji, no zasad ne napuhuju nekretninsko tržište kao prije krize. Nema mjehura ni na nekretninskim, ni na tržištima drugih imovina. Nema ni vanjskih neravnoteža”, kazao je Šošić.

To što u HNB-u kažu da izuzetan rast gotovinskih kredita ne prepoznaju kao sistemski rizik znači ništa drugo nego da procjenjuju kako eventualno ‘pretakanje’ tih kredita u loše, nenaplative kredite ne predstavlja rizik za bankovni sustav. Guverner je, međutim, potvrdio da su neke banke puno izloženije od prosjeka. Najavio je pomni nadzor ponašanja banaka i donošenje mjera koje bi trebalo obuzdati preriskantno ponašanje kreditnih institucija.

Na pitanje koje mehanizme HNB ima na raspolaganju, Vujčić kaže da “imaju nešto na umu, što bi mogli raditi ako dođe do toga”. Što konkretno, ne otkriva, kao što izlaže više nego ostale. Takvo što jednostavno nije praksa HNB-a.

gotovinci
Foto: Pixabay

To što su gotovinci lako dostupni, ne znači da ih treba uzeti

“Ovo je više poruka građanima: Budite oprezni i dobro procijenite hoćete li dugoročno te kredite moći otplaćivati. To što su oni lakše dostupni ne znači da ih treba i uzeti”, poručili su iz HNB-a. Građanima savjetuju i da kao mehanizam zaštite koriste informativnu listu HNB-a o uvjetima kreditiranja pojedinih banaka.

>> Ne uzimajte gotovinski kredit prije nego što ovo pročitate

U HNB-u ipak prognoziraju da će se i u 2019. rast kreditiranja građana nastaviti po ovogodišnjim stopama. No dobro je znati da HNB procjenjuje kako će rast BDP-a ostati na ovogodišnjoj razini. I makroekonomsko okruženje ostat će povoljno, ali uz više negativnih nego pozitivnih rizika.

“Kod kuće pretežu negativni rizici. Očekujemo da će rast osobne potrošnje i u 2019. biti glavni generator rasta BDP-a. Očekujemo i da će rasti investicije, ali one su već tri godine slabije od naših projekcija, pogotovo u državnom sektoru”, kazao je guverner Vujčić i podsjetio da su investicije, a ne osobna potrošnja, temelj zdravog rasta. Ovakva kompozicija rasta, upozorio je, dugoročno nije održiva.

Što se tiče visine kamatnih stopa, one i dalje padaju. Prvo povećanje kamata Europske središnje banke očekuje se krajem sljedeće godine, što bi se onda moglo preliti na rast kamata u Hrvatskoj.

Pročitajte i ovo:
Vujčić: Hrvatska ima 6 mjeseci da spriječi rast kamata