štedionicu
Foto: Fotolia

Hrvatska poštanska banka (HPB) odlučila je pripojiti svoju stambenu štedionicu koja će nakon suglasnosti HNB-a prestati djelovati kao samostalni pravni subjekt, a svoje poslovanje će nastaviti kroz HPB, priopćili su iz te banke.

“U HPB-u će klijentima biti dostupna šira paleta bankarskih proizvoda od one koja im je bila na raspolaganju u HPB-Stambenoj štedionici. HPB će kao društvo preuzimatelj preuzeti sve račune stambene štednje i voditi ih zasebno od drugih štednih uloga, radi osiguranja stečenih prava stambenih štediša sve do isteka postojećeg razdoblja štednje”, pojašnjavaju u HPB-u.

Državni poticaji pali na svega 60 kuna

Glavni razlog zbog kojeg se HPB odlučio na gašenje stambene štedionice je kontinuirano smanjivanje državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju. Poticaji za 2016. iznosili su 4,1 posto, za 2017. godinu 3,3 posto, a za prošlu godinu 1,9 posto uplaćene štednje u iznosu do 5.000 kuna godišnje, što znači da je poticaj pao na svega 90 kuna. Za ovu godinu poticaji će biti još niži, najviše 60 kuna po štediši.

Podsjetimo, Vlada je odlučila umjesto poticanja stambene štednje poticati zaduživanje kod banaka kroz subvencije na kamate za stambene kredite putem APN-a. Tako su u proračunu za ovu godinu poticaji za stambenu štednju srezani s 30 milijuna na 18 milijuna kuna, dok sredstva za subvencije za stambene kredite gotovo udvostručene.

Štedionice podređene bankama

Hrvatska se tako odlučila na posve suprotan trend u subvencioniranju kupovine stanova u odnosu na mnoge europske zemlje u kojima stambena štednja (i državni poticaji) u posljednjih desetak godina značajno rastu, o čemu je Prvi plan već pisao.

>> Hrvatska simbolično potiče stambenu štednju, istražili smo zašto

Jedan od razloga zbog kojeg stambena štednja nije zaživjela u Hrvatskoj je i podređenost štedionica bankama – sve štedionice osim Wüstenrota su tvrtke kćeri banaka. Zagrebačka banka pripojila je svoju štedionicu (Prvu stambenu štedionicu) u travnju prošle godine, tako da će nakon što HPB pripoji svoju štedionicu na tržištu ostati samo tri štedionice: PBZ-ova, Raiffeisenova i Wüstenrot, ukupne aktive 5,2 milijarde kuna.

Kamate na stambene kredite i dalje u padu

U bankama takav potez objašnjavaju velikim padom aktiva štedionica, odnosno neatraktivnošću stambene štednje. Visina državnih poticaja, naime, izračunava se prema formuli koja je vezana uz visinu tržišnih kamata, a kako kamate i dalje padaju, poticaji su sve manji i manji.

Banke se pak natječu u ponudi stambenog kreditiranja. Tako je i HPB 1. srpnja dodatno snizila kamatne stope na stambene kredite – na 2,9 posto za kredit vezan za euro i 3,3 posto za kunski kredit.

Pročitajte i ovo:
Stambeni krediti gotovo trećinu jeftiniji od onih prije 10 godina
Velika analiza kamata: Do kada ostaju niske? Fiksne ili varijabilne?