štednja
Foto: Fotolia

Cijene benzina na domaćim crpkama prešle su psihološku granicu od 10 kuna, eurosupera 100 čak 10,5 kuna. Takav skok cijena goriva predstavlja ne samo neposredni udar na kućni budžet, već stvara očekivanja da će doći do lančane reakcije i pokrenuti val poskupljenja ostalih proizvoda.

Rast cijena nafte i naftnih derivata obično je okidač rasta cijena ostalih proizvoda i usluga, prvo prijevoza, a onda i svih ostalih. Udio cijene goriva u prijevozu je u prosjeku oko 30 posto ukupnih troškova, pa ako gorivo nastavi poskupljivati, sigurno će poskupjeti i transport, a onda i sve ostalo.

U HGK se, kako kažu, nadaju da neće biti povećanja cijena prijevoza, prije svega ako ne dođe do daljnjeg poskupljenja goriva, ali i zbog mjera koje Vlada provodi s ciljem smanjenja troškova poslovanja poduzeća. Preciznijih analiza i prognoza još nemaju.

No, i prije najnovijeg poskupljenja benzina i dizela, inflacija se počela ubrzavati i sigurno je da će do kraja godine cijene nastaviti rasti. Stručnjaci s kojima smo razgovarali prognoziraju nisku inflaciju, ne višu od dva posto. No, iako je rast cijena u prosjeku nizak, on predstavlja udarac na životni standard – poskupljuju hrana i energija, značajne stavke u prosječnom kućnom budžetu.

Evo što je već poskupilo

Od prehrambenih proizvoda u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal prošle godine, najviše su poskupjeli ulja i masti ( devet posto), voća (5,3 posto) te kave, čaj i kakao – 3,2 posto. Cijene ostalih prehrambenih proizvoda su porasle manje od tri posto.

Zanimljivo, ali povrće je u prvom kvartalu ove godine bilo čak 8,6 posto jeftinije nego u istom razdoblju lani. Za gotovo dva posto su pale su i cijene šećera, džema, meda, čokolade i slatkiša, pokazuju podaci o potrošačkoj košarici koje smo dobili u HGK.

Na cijene hrane jako utječu kretanja na inozemni tržištima. “Cijena hrane na međunarodnim tržištima je niska. Dno je također dotaknuo i pad cijena energenata, ali bi ipak povećanje cijena od danas do sredine godine moglo iznositi otprilike jedan postotni bod”, prognozira Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Addiko banke.

Govedina poskupljuje, svinjetina jeftinija

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) procjenjuju da će svinjetina zbog povećane proizvodnje u EU tijekom ove godine pojeftiniti. No, teletina i govedina mogle bi poskupiti u drugoj polovici ove godine i prvoj polovici 2019. i to u rasponu od 0,6 posto za teletinu do 2,3 posto za govedinu.

Svoje prognoze o kretanju cijena mesa HPK je napravio prije najnovijeg skoka cijena goriva. Prelije li se taj rast u veće troškove prijevoza, meso bi moglo poskupiti i više, kažu u poljoprivrednoj komori.

rast cijena
Foto: Fotolia

Ugostitelji digli cijene više od 4 posto

Cijene usluga kontinuirano rastu već pet mjeseci i to po postojanoj stopi od jedan posto. Najviše su porasle cijene ugostiteljskih usluga, 4,1 posto, iako više nema baznog utjecaja povećanja stope PDV-a iz prošle godine. Podsjećamo, lani je za ugostitelje PDV povećan s 13 na 25 posto, na što su ugostitelji promptno reagirali podizanjem cijena. No, cijene u kafićima i restoranima nastavale su rasti i u ovoj godini bez obzira na to što se efekt povećanog PDV-a ispuhao.

“Očito je rast nastavljen zbog veće potražnje, osobito inozemne turističke potražnje”, komentira Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK.

U ožujku je poskupila i energija – cijena struje skočila je čak 6,3 posto na godišnjoj razini, a ubrzao se i rast cijena plina, na 0,5 posto na godišnjoj razini.

“U sljedećim mjesecima očekujemo nešto više razine inflacije iako i nadalje u okvirima umjerene razine, do dva posto. Na rast domaćih cijena utjecat će rast cijena nafte na svjetskom tržištu, kojega trenutno potenciraju sukobi u Siriji, ali i hrane, zbog nepovoljnih agrometeoroloških uvjeta”, smatra Savić.

Stojić također misli da će narednih mjeseci cijene rasti. Inflacija bi u ovoj godini mogla iznositi još uvijek niskih 1,4 posto (lani je rasla 1,1 posto). Na indeks potrošačkih cijena sve više će se odražavati vanjski utjecaji, prije svega široki oporavak u EU, pojašnjava Stojić koji od domaćih faktora izdvaja i nešto jači rast plaća.

“Generalno bi se molo reći da unatoč jačanju domaće potražnje, ubrzanja rasta plaća i rast zaposlenosti u privatnom sektoru, inflacija ostaje skromna uslijed nekoliko ključnih trendova: (i) tzv. amazonizacije trgovine na malo, (ii) borbe trgovačkih lanaca za Konzumov tržišni udio, (iii) korištenja većeg raspoloživog dohotka za razduživanje i (iv) utjecaj jake kune na uvozne cijene”, zaključio je Stojić.