doma
Foto: Fotolia

Od svih oblika ovrha ona nad nekretninom ima najteže posljedice jer u pravilu znači gubitak doma. Prije otprilike godinu i pol propisano je da se ovrhe nad nekretninom u kojoj dužnik stanuje ne može provoditi za dugove u kojima glavnica ne prelazi 20.000 kuna.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sada predlaže da se ta granica digne na 40.000 kuna.

Ne samo zbog iznosa – a on odgovara otprilike visini šest prosječnih neto plaća – i prema novom prijedlogu Ovršnog zakona hrvatski građani će i ubuduće biti izloženi velikom riziku gubitka doma zbog nepodmirenih dugova.

Novi ovršni zakon zadržava, naime, postojeću praksu naplate novčanih tražbina na nekretninama. Osim povećanja iznosa glavnice duga do koje se ne može provoditi ovrha na jedinoj nekretnini, prijedlog predviđa i iznimke po kojima se takva nekretnina ipak može prodati. Recimo, sud može procijeniti da će nakon što se nekretnina proda, a ovrhovoditelji naplate, ovršeniku ostati dovoljno novca da kupi nekretninu u kojoj može stanovati s članovima svojeg kućanstva.

Hrvatska će ovrhe moći provoditi u svim članica EU

To su samo neke od izmjena koje se predviđene novim Ovršnim zakonom koje je Ministarstvo pravosuđa uputilo na javno savjetovanje 2. siječnja i koje će trajati, kako je objavljeno na eSavjetovanju do 28. veljače ove godine.

Jedan od glavnih razloga donošenja novog Ovršnog zakona jest taj što hrvatska rješenja o ovrhama, koja su u rukama javnih bilježnika, u zemljama EU ne priznaju. Pravno uređenije članice ovrhe naime ne provode bez suda i sudskih odluka. Ministarstvo pravosuđa tome je odlučilo doskočiti, dobro je već poznato, tako da glavni u provođenju ovrha i dalje budu javni bilježnici i Fina, ali se formalno cijeli postupak seli na sudove pred kojima javni bilježnici postaju njegovi pomoćnici.

Nakon što novi Ovršni zakon stupi na snagu, ovrhe će se moći provoditi u svim državama članicama Europske unije, tumače u Ministarstvu pravosuđa.

Dužnicima rok od 15 dana da podmire dug

Pravna sigurnost ovršenih ipak bi se trebala donekle poboljšati budući da će ubuduće javni bilježnici o zahtjevu za ovrhom potencijalnog ovršenika morati unaprijed obavijestiti i ostaviti mu rok od 15 dana da ili dug podmiri ili ospori zahtjev. Time bi se trebalo stati na kraj praksi da građani budu blokirani a da i ne znaju za postojanje duga ili da je pokrenuta ovrha.

doma
Foto: Pixabay

U Ministarstvu uvjeravaju i da će se smanjiti troškovi postupka jer se više neće naplaćivati potvrda o ovršnosti, a sudske pristojbe bit će limitirane na 200 kuna za tražbine do 5.000 kuna te na 300 kuna za tražbine veće od 5.000 kuna.

Položaj ovršenika trebao bi olakšati i povećanje broja primanja koja su izuzeta od ovrhe: božićnica, uskrsnica, regres, terenski i pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život.

Fina preuzima sve ovrhe

Ubuduće, pravnu težinu ne bi trebale imati ni suglasnosti koje su građani potpisali bankama prilikom odobravanja kredita kojim su dopustili pljenidbu ili prijenos plaće za iznos koji veći od onog koji je zaštićen od ovrhe. No, da se ne bi prerano razveselili, to će vrijediti samo za ovrhe koje na temelju takvih suglasnosti budu pokrenute nakon stupanja na snagu novog Ovršnog zakona. Sve zapljene plaća i ostalih stalnih primanja koja su počela prije nego što zakon stupi na snagu, nastavit će se provoditi i dalje, pojašnjava se u uvodnim odredbama prijedloga nacrta zakona.

Također, ovrhe nad plaćama više neće provoditi poslodavci, već Fina koja će postati centralno mjesto za provedbu ovrha nad novčanim sredstvima. Položaj i uloga Fine u ovršnim postupcima će se time dodatno ojačati.

Nema rješenja za dugotrajno blokirane

Suštinskih promjena u načinu provođenja ovrha nema. Mnogi prijedlozi koje su isticali pravni stručnjaci i predstavnici udruga blokiranih nisu uopće uzeti u obzir. Jedan od ključnih zahtjeva odnosio se na promjenu redoslijeda naplate: Hrvatska odvjetnička komora predložila je da se prvo namiruje glavnica, a zatim kamate kako bi se tako spriječila spirala dugova, a dužnicima olakšalo da izađu iz dugotrajnih blokada.

Nije uvažen ni prijedlog Udruge Blokirani da se odredi najdulji apsolutni zastarni rok od šest godina i napusti razlikovanje između relativne i apsolutne zastare. Dugovi će, čini se, hrvatske građane i dalje pratiti do kraja života i prenositi se na njihove potomke.

Pročitajte i ovo:
Dug blokiranih građana 2,5 veći od duga poduzeća
Vlada pomogla velikim dužnicima, raste broj malih dužnika