hrvata
Foto: Fotolia

Više od polovice Hrvata, točnije visokih 56,2 posto, ne može podnijeti iznenadni trošak, ali tek sedam posto ne može si priuštiti auto. Ove iznenađujuće podatke otkrivaju najnovija izvješća Eurostata.

Iako se financijska situacija hrvatskih građana značajno popravila tijekom prošle godine, još uvijek su, uz stanovnike Latvije, najmanje otporni na neočekivane izdatke. To znači da nemaju nikakve financijske rezerve i da ih svaki malo veći neplanirani trošak, poput popravka kućanskog aparata ili automobila, može dovesti u ozbiljne probleme.

Prosjek EU: trećina građana ne može podnijeti iznenadni trošak

hrvata
Izvor: Eurostat

S druge strane, po tome koliko građana si može priuštiti kupnju osobnog automobila Hrvatska je u prosjeku EU.

U 2017. auto si je, prema vlastitim tvrdnjama, moglo priuštiti gotovo 16 posto više naših građana nego godinu dana ranije, dok je postotak onih koji ne mogu platiti iznenadni financijski izdatak pao tek za 2,6 posto.

Auto dostupniji Hrvatima nego Fincima i Dancima?

Prema Eurostatu, u Finskoj ili Danskoj više si građana ne može priuštiti auto nego u Hrvatskoj – 8,6 posto Finaca i 8,3 posto Danaca izjavilo je da im je auto preveliki teret za kućni budžet. Isto to tvrdi i 6,3 posto Nijemaca. Ali zato tek svaki četvrti Danac nije u stanju podnijeti iznenadni trošak. U Njemačkoj je takvih nešto malo više od 29 posto, u Finskoj 28,5 posto. Daleko je to manje od naših 56,2 posto.

hrvata

Kako to da se siromašniji Hrvati lakše odlučuju na kupnju osobnog automobila nego bogatiji Finci ili Danci, teško je objasniti i stručnjaku za financije Predragu Bejakoviću iz Instituta za javne financije. Pretpostavlja da su u razvijenijim zemljama viši troškovi vezani uz auto, od osiguranja i održavanja do cijena javnih parkinga i garaža. Osim toga, dodaje, relativno pristojan auto u Hrvatskoj je cjenovno dostupniji nego npr. u Njemačkoj.

I guverner zabrinut zbog visokog rasta kredita

No glavni razlog, ističe Bejaković, treba tražiti u tome što se naši građani još uvijek neodgovorno odnose prema novcu.

Na to je nedavno upozorio i guverner Boris Vujčić, kada je rekao da je jako zabrinut zbog vrlo visokog rasta gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima. Rast gotovinskih kredita traje već 13. mjeseci. Samo lani uvećani su za 4,3 milijarde kuna, dok su u 2016. rasli za 2 milijarde kuna.

>> Kako smo postali jedna od najzaduženijih nacija u EU

Gotovinski krediti zamijenili su one za kupnju automobila ili opremanje stana, banke danas nude iznose i do 300.000 kuna na rok otplate od deset, pa i 12 godina. Olako zaduživanje potiče i to što banke za takve kredite više ne traže nikakva osiguranja.

Guverner takav vrtoglavi rast gotovinskih kredita dodatno objašnjava činjenicom da su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta. Smatra i da do rasta kredita toga dolazi jer se povećava raspoloživi dohodak, uslijed relativno brzog rasta plaća.

Optimizam bez pokrića

“Ako rastu i plaće i zaposlenost, onda se raspoloživi dohodak povećava, pa ljudi imaju više kreditnog kapaciteta. Osim toga raste i optimizam potrošača jer vide bolju perspektivu na tržištu rada”, izjavio je prošli tjedan Vujčić.

“Građani očekuju da će i u budućnosti zarađivati više, što je nerealno”, kaže Bejaković i napominje da bi kupnju automobila u većoj mjeri trebalo financirati iz štednje, a ne iz kredita. “Pogotovo ne iz gotovinskih kredita”, upozorava.

Da treba pripaziti da se ne dođe u situaciju impulzivnog uzimanja kredita upozorava i guverner Vujčić. Prema njegovim očekivanjima, rast kreditne aktivnosti banaka nastavit će se i u idućoj godini, pa iz HNB-a najavljuju da će intenzivnije pratiti rast kreditne zaduženosti. Ako bude potrebno, središnja će banka, najavljuje, povući i neke mjere kojima će bankama otežati odobravanje gotovinskih kredita. No, na kraju sve se svodi na osobne odluke i osobnu odgovornost.

Pročitajte i ovo:
Ne uzimajte gotovinski kredit prije nego što ovo pročitate