najam
Foto: Fotolia

U bankama i nekretninama građani Hrvatske čuvaju najviše imovine. Po nekim procjenama, oko 150 milijardi eura imaju u stanovima i još 200 milijardi kuna ukupnih depozita u bankama. Oko 84 posto ili 168 milijardi kuna depozita su u cijelosti osigurani, što znači da toliko depozita ne prelaze 100 tisuća eura ili oko 740 tisuća kuna.

>> Hrvati u bankama drže više od 200 mlrd kuna, ali uz velike razlike u bogatstvu

Popis stanovništva iz 2011. pokazao je da građani imaju oko 1,9 milijuna stanova površine od gotovo 170 milijuna četvornih metara, piše Slobodna Dalmacija i podsjeća na prošlogodišnju procjenu analitičara i poduzetnika Nenad Bakić prema kojoj nekretninska imovina Hrvata vrijedi oko 150 milijardi eura.

Hrvati lani kupili nekretnina za 28 milijardi kuna

Iz agencija za prodaju nekretnina navode da su lani cijene stanova rasle prosječno pet posto, ali promet nekretninama je opet pao nakon svega dvije godine rasta kao i ukupni volumen transakcija.

Ukupna vrijednost transakcija nekretninama u 2012. godini iznosila je 22,4 milijarde kuna, da bi u 2017. godini dosegnula 27,8 milijardi kuna, odnosno 7,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godine, objavio je Ekonomski institut, Zagreb.

Iako se najveći broj transakcija odnosi na poljoprivredno zemljište, najznačajniji udjel u vrijednosti transakcija na tržištu nekretnina su imali stanovi, s ukupno oko 35 posto vrijednosti svih ugovorenih transakcija u šest godina.

>> Ekonomski institut istražio tržište nekretnina, korak smo bliže porezu

U Agenciji za prodaju nekretnina smatraju, međutim, da je Hrvatska daleko od nekretninskog balona iz pretkriznih godina: tada su se nekretnine značajno kupovale kreditima u švicarskim francima, a danas su cijene još 15,6 posto ispod onih od prije jednog desetljeća.

Ali, vlasnici agencija za prodaju nekretnina upozoravaju da se ove godine ipak dogodio prenagli skok cijena, od osam do 10 posto, u nekim gradovima i do 20 posto. Sve to stvara podlogu za stvaranje nekretninskog balona, o čemu više možete pročitati na poveznici niže.

>> Cijene stanova rasle i do 20 posto, istražili smo jesu li dotaknule plafon

nekretnine
Foto: Pixabay

Porezni sustav potiče rentnu ekonomiju

“Primjetan je rast na domaćem tržištu nekretnina, a taj rast teško može naći podršku ili opravdanje u aktualnim gospodarskim trendovima ili demografskim kretanjima. Evidentno je da na rast tržišta nekretnina utječe i turistička djelatnost, ali i porezni sustav koji pogoduje rentnoj ekonomiji. Pogoduje tome i to što se 2015. godine, kada se mijenjao porezni sustav te uveo porez na kapitalnu dobit i porez na primitke od kamata, odgodilo uvođenje poreza na nekretnine.

U današnjim okolnostima kada su rekordno niske kamatne stope na domaćem bankovnom tržištu, što znači da su pasivne kamate, kamate na depozite na niskim razinama, ljudi se orijentiraju na ulaganje u nekretnine smanjujući depozite.

Tome treba dodati i negativna iskustva na domaćem tržištu kapitala zbog čega ljudi sredstva usmjeravaju na tržište nekretnina. Pitanje je koliko se takav trend snažnog rasta tržišta nekretnina može održati”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.

Agrokor potjerao ulagače s burze

Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, domaće fizičke osobe su krajem listopada imale dionica u vrijednosti od 25,7 milijardi kuna i 1,1 milijardu kuna obveznica.

U otvorenim investicijskim fondovima, prema podacima Hanfe, udjele je u rujnu imalo 223.262 građana koji su imali 11,4 milijarde kuna. Prije tri godine, bilo ih je 198.525, sa 6,6 milijardi kuna imovine.

Broj Hrvata koji se odlučuju na ulaganje u fondove raste znatno sporije od njihove imovine u tim fondovima.

“Hrvatsko tržište kapitala kaska za tržištima u regiji. To se može opravdati sporijim rastom i dinamikom oporavka hrvatskog gospodarstva u usporedbi s novim članicama EU te sporim restrukturiranjem, što uključuje proces privatizacije koji bi mogao dati poticaj tržištu kapitala.

Na atraktivnost domaćeg tržišta kapitala definitivno je negativno utjecala situacija s Agrokorom koja je pojačala rizike za male dioničare i smanjila broj izdanja”, izjavio je Šantić za Slobodnu Dalmaciju.

Pročitajte i ovo:
Svijet se bogati na dionicama, Hrvati svoju imovinu povećali najmanje u 6 godina