investicije
Foto: Pixabay

Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, pokazuje najnovije istraživanje Europskog parlamenta.

Hrvatska zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine, piše Novi list.

Lavovski dio poreza hrvatskim vlastima promiče ispod radara, međutim, slično je i u ostalim članicama EU-a.

Porezni gubitak svih članica EU – 825 milijardi eura

Ukupni porezni gubitak u državama članicama Europske unije godišnje iznosi fantastičnih 825 milijardi eura, prema studiji pod naslovom “Europski porezni jaz”, koja je šokirala čak i njezine naručitelje – grupaciju socijaldemokratskih stranaka u Europskom parlamentu.

Radi se o procijenjenom iznosu koji se u stvarnosti može kretati od 750 do 900 milijardi eura, prema istraživanju Richarda Murphyja, glasovitog poreznog stručnjaka i profesora na Sveučilištu London. Murphy vjeruje da su gubici poreza i veći, jer je u izračun uključio samo dio procijenjene sive ekonomije i samo poreze koje države ubiru unutar svojih granica.

“Ako pogledate cijeli porezni jaz, odnosno ukupni neplaćeni porez za koji vlade misle da treba biti plaćen, očito je da je porezna utaja daleko najveći problem”, rekao je Murphy. U mnogim članicama EU-a, dodaje, “postoji značajan kapacitet da prikupe više zakonski određenog poreza, nego što to sada čine”.

Porezni jaz najmanji je u zemljama poput Švedske, Austrije i Njemačke, a među najvećima je u Italiji i Rumunjskoj, gdje vlasti propuštaju naplatiti triput više poreza nego u učinkovitim državama.

Po naplati PDV-a Hrvatska odmah iza Luksemburga i Švedske

Mnoge će ugodno iznenaditi podatak da Hrvatska ovdje ne pripada najgorima. Naprotiv, prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila se negdje na sredinu europske ljestvice.

Štoviše, prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina.

Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj.

Pitanje je, međutim, je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda. Tako je barem u Hrvatskoj, u kojoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna, prema podacima za 2015. godinu. To je rekordna visina u Europi, jer se u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji prihodima od PDV-a pokriva upola manji dio proračuna, samo 15 do 20 posto, piše Novi list.