10
Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja

Kvaliteta imovine banaka u srednjoistočnoj Europi se poboljšala, ali pozitivni trendovi u 15 zemalja, uključujući i Albaniju, nisu još u potpunosti ujednačeni. Hrvatsko tržište je među onim rijetkima u kojima omjer neprihodonosnih kredita (NPL) premašuje 10 posto. U toj su grupi još Ukrajina, BiH i Albanija, dok su udjeli tzv. loših kredita u ukupnim kreditima u pojedinim državama pali na vrlo niske razine iz razdoblja prije krize, objavila je revizorska kuća Deloitte koja je analizirala srednjoeuropsko tržište NPL-ova.

Značajnim smanjivanjem nivoa zaduženosti, posebno prodajama neprihodonosnih kredita od strane financijskih institucija, tržište kredita u srednjoistočnoj Europi zabilježilo je smanjenu aktivnost u 2017. i prvoj polovini 2018. u usporedbi s rekordno visokim brojem transakcija u 2016. godini.

Gospodarski oporavak potaknuo otplatu starih kredita

Studija je pokazala da je poboljšanje pokazatelja kvalitete imovine bilo potaknuto aktivnim upravljanjem kreditnim portfeljem banaka u proteklih nekoliko godina te oporavkom kreditiranja.

Gospodarski oporavak pridonio je i boljem financijskom položaju trgovačkih društava i domaćinstava, što je potaknulo otplatu naslijeđenih neprihodonosnih kredita.

Poboljšanje kvalitete kreditnih portfelja vidljivo je i iz sadašnjeg manjeg broja kredita koje dužnici ne mogu ispunjavati, što ujedno utječe i na niži nivo transakcija s neprihodonosnim kreditima.

Međutim, očekivani porast kamatnih stopa s povijesno najnižih kamatnih stopa može stvoriti dodatan pritisak na sposobnost otplate kredita od strane dužnika, navodi se u Deloitteovom izvješću.

Smanjivanje zaduženosti ulazi u završnu fazu

“S obzirom na značajne transakcije s neprihodonosnim kreditima sklopljene u razdoblju od 2015. do 2018., te stalno smanjivanje portfelja takvih kredita, očekujemo manji nivo aktivnosti vezanih za neprihodonosne kredite u srednjoistočnoj Europi.

Imajući u vidu da je velik broj međunarodnih investitora već preusmjerio fokus na trenutačno privlačnija tržišta u Europi, kao što su Italija, Španjolska i Grčka, u narednim godinama očekujemo i smanjenje potražnje. Međutim, s obzirom na brojne transakcije koje su trenutačno u tijeku i velik broj transakcija u pripremi u nekim državama, očekujemo da će usporavanje aktivnosti biti nešto sporije nego što se prethodno predviđalo.

I dalje očekujemo da će se određeni broj većih transakcije desiti kod onih banaka koje su inicijalno nešto sporije reagirale kako bi sada ubrzale postupak čišćenja i jačanja bilance. Ovi procesi će vrlo vjerojatno dovesti do završne faze smanjenja stupnja zaduženosti u srednjoistočnoj Europi”, objašnjava Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja.

Konsolidacija bankarskog sektora

Očekivanja vezana za pojedinačna tržišta kredita u srednjoistočnoj Europi nisu ujednačena. Transakcije neprihodonosnim kreditima značajno će se usporiti na većini tržišta, ali se istovremeno očekuje porast aktivnosti vezano za prodaju “sporedne” imovine, poput portfelja leasinga i “zdravih” kreditnih portfelja, pojedinih podružnica financijskih institucija, kao i uslužnih platformi.

Daljnja konsolidacija financijskog sektora dodatno će poduprijeti ove trendove. Međutim, na pojedinim tržištima koja ulaze u završnu fazu smanjenja nivoa neprihodonosnih kredita Deloitte očekuje nekoliko većih transakcija s ciljem ubrzanja čišćenja bilance.

Tržišta neprihodonosnih kredita u srednjoistočnoj Europi i dalje imaju koristi od jačanja bilanci, te su posebno Rumunjska, Mađarska i Hrvatska ostvarile značajne rezultate u razdoblju od 2015. do 2017., sklopivši transakcije u vrijednosti iznad 9,5 milijardi eura, navode u Deloitteu.

Dodaju da je vidljiv interes međunarodnih i domaćih ulagača s obzirom na broj transakcija u prvoj polovini 2018. kao i broja transakcija u tijeku. Dodatna aktivnost zabilježena je na sekundarnim tržištima neprihodonosnih kredita u Rumunjskoj i Mađarskoj.

Ukrajina se ističe po količini nenaplativih korporativnih kredita

Ukrajina, Albanija te Bosna i Hercegovina predstavljaju tržišta s najviše potencijala za trgovanje neprihodonosnim kreditima, u kojima još nije došlo do većih transakcija. Investitori u neprihodonosne kredite posebno prate veliko ukrajinsko tržište uglavnom zbog značajne količine nenaplativih korporativnih kredita. Međutim, unapređenje pravnog okvira vezano za stečajeve i nenaplative kredite dodatno bi potaknulo banke na prodaju svojih portfelja, a time i jačanje njihovih bilanci.

Snažnija rezerviranja također smanjuju razlike u očekivanim cijenama za ove kredite između kupaca i prodavatelja, najčešće banaka te potiču jače aktivnosti u ovom području, ističe se u izvješću.

Dodaju da je na tržištu i dalje prisutna konkurencija među ulagačima koji su razvili usluge naplate takvih kredita, navodi se u Deloitteovom izvješću.

Pročitajte i ovo:
Kamate neće rasti još dvije godine?