poslovnom uzletu
Foto: Fotolia

Hrvatska je u drugom kvartalu ove godine ostvarila jedan od najvećih rasta BDP-a u EU. Sezonski prilagođeni podaci pokazuju da je dinamičniji rast imala samo Rumunjska.

poslovnom uzletu
Izvor: HUB

U svojim najnovijim analizama Hrvatska udruga banaka ističe kako su komentatori zabilježili međugodišnji rast BDP-a od 2,9% u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, ali da su propustili zabilježiti da je trenutni tromjesečni rast – kada se uklone sezonski utjecaji – bio znatno veći od toga.

Stopa tako izmjerenoga rasta iznosila je 1,1 posto kvartal na kvartal ili više od četiri posto na godišnjoj razini. To je jedno od najbržih povećanja BDP-a u EU u drugom kvartalu.

Gospodarski oporavak dijelom se dogodio u korelaciji s kreditnom aktivnošću banaka: stopa rasta bruto novo odobrenih kredita također je zamjetna, uz nastavak pada kamatnih stopa.

“Sve kamatne stope na kredite koje redovito pratimo, kreću se u okviru intervala eurozone. Znači da su niže od prosječnih kamatnih stopa u zemlji članici eurozone s najvišim kamatnim stopama, a to su najčešće Slovačka, Grčka ili neka od baltičkih zemalja”, navode analitičari HUB-a.

Banke lakše ulaze u tržišnu utakmicu

Same banke suočavaju se s padom kamatne marže, pa je za banke, ali i njihove klijente, ključno hoće li rast poslovanja kompenzirati pad marži. No, bankama zbog smanjivanja troškova rezervacija (što je posljedica ubrzanog rješavanja loših kredita) raste profitabilnost.

Banke su povećale i stope povrata na kapital i na aktivu, a sretna je okolnosti i što nema ozbiljnih pritisaka na rast troškova izvora sredstava.

“Ta činjenica olakšava tržišno natjecanje i smanjivanje marže”, tumači HUB u analizi.

A kad su banke u poziciji da mogu smanjivati kamatnu maržu i slobodnije se upuštati u tržišnu utakmicu, klijenti mogu očekivati jeftinije kredite.

“Ako se ovaj ciklus nastavi, što bi svakako bilo dobro radi nastavka gospodarskog oporavka, i drugi bi se krak škara marži (troškovi izvora sredstava) mogao početi zatvarati. To bi se moglo početi događati sljedeće godine i ubrzati tempo smanjenja kamatne marže”, ističe se među ostalim u analizi HUB-a.

Dva velika rizika, oba izvan financija

Međutim, da bi se stvari zaista počele odvijati u tom poželjnom smjeru, postoje dva uvjeta: (1.) fiskalna konsolidacija bi se trebala nastaviti i (2.) institucionalni okvir bi se trebao poboljšati.

“Nastavak fiskalne konsolidacije (suficit) djeluje kroz dva kanala: (a) sav višak likvidnosti ostaje usmjeren na kreditiranje privatnog sektora jer država ne uzima likvidnost – nema istiskivanja potražnje za kreditima iz privatnog sektora, i (b) nema unutarnjeg pritiska na rast premije rizika”, pojašnjavaju u HUB-u.

HUB podsjeća da Hrvatska još uvijek nije vratila investicijski rasred kreditnog rejtinga, ali smatra da bi se to moglo dogoditi potraj ove ili početkom sljedeće godine. Poboljšanje rejtinga bankama bi pak omogućilo da amortiziraju eventualne pritiske na rast marži.

Što se tiče drugog preduvjeta, HUB u analizama precizira: “Bolje institucije znače bolje zakonodavstvo i predvidljivije ponašanje kreatora politike i pravosuđa. Tiču se onoga što uobičajeno nazivamo investicijskom klimom i stvaranjem dobrog okvira za nove investicije.

Hrvatska u tom dijelu ima velik rezervni prostor koji nije prvenstveno povezan s financijama i širenjem prostora za pad marži, već je dio šireg okvira poticanja prvenstveno privatnih ulaganja. U tom dijelu leže potencijali za produžetak ovog poslovnog ciklusa”.