vlasnicima kuća
Foto: Pixabay

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) u petak su objavili da se troškovi sanacije banaka u proteklih 25 godina procjenjuju na 36,3 milijardi kuna, odnosno oko tri puta manje od podatka koji se posljednjih dana u javnosti spominje.

HUB je reagirao na pogrešna i izvan konteksta izvučena tumačenja o troškovima sanacije banaka koji su se ovih dana ponovo pojavili u javnosti.

HUB demantira Ivana Lovrinovića

Konkretno, HUB demantira tvrdnje saborskog zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku Ivana Lovrinovića da je najviše novca hrvatskih građana otišlo na sanaciju banaka, a ne na subvencije u poljoprivredi i brodogradnji.

Pozivajući se na analizu koju je napravio njihov stranački Obor za gospodarstvo, Lovrinović je, prema pisanju medija, rekao da je bankarski sektor taj na kojeg je potrošeno najviše novca hrvatskih građana.

Lovrinović je izjavio da je u proteklih 10 godina na bankarski sektor potrošeno 102,4 milijarde kuna, pri čemu 60 milijardi za sanaciju, a 42,4 milijarde nepotrebno plaćenih kamata na kredite i obveznice. Istodobno, naveo je podatke da je 40 milijardi kuna otišlo na subvencije u poljoprivredi a 32 milijarde na brodogradnju.

Hrvatska udruga banaka u svom današnjem priopćenju ističe da je usporedba troškova subvencija poljoprivredi i brodogradnji s troškovima sanacije banaka posve izvan konteksta.

Podsjećaju da su o troškovima subvencija poljoprivredi i brodogradnji odlučivale su hrvatske demokratske vlade u proteklih četvrt stoljeća kontinuirano, dakle svake tekuće poslovne godine.

HUB: Banke su sanirane u 90-ima, kasnije niti jednom

“Troškovi sanacije banaka pojavili su se u jednom kraćem razdoblju devedesetih godina prošlog stoljeća, a bili nametnuti i neizbježni zbog dubine gubitaka naslijeđenih od socijalističkih banaka. One su još prije Domovinskog rata imale revidirane gubitke dva puta veće od kapitala.

U ovom stoljeću, kroz gotovo 20 godina, na hrvatske banke nije potrošena ni kuna poreznih obveznika iako je u vrijeme krize u svijetu nakon 2008. to bila raširena praksa”, kaže se u reakciji HUB-a.

Osvrćući se i na posljednjih dana javno spominjanje da je na sanaciju banaka potrošeno više od 100 milijardi kuna s uključenim kamatama, iz HUB-a navode da je to “ozbiljno pogrešan iznos”.

“Procjena je da su troškovi sanacije iznosili oko tri puta manje – oko 36,3 milijardi. Točno je da je prodajama banaka dobiven manji iznos od troškova sanacije, ali ponavljamo, to se nije moglo izbjeći, jer je 1990-tih sanirana ‘socijalistička rupa’ i posljedice rata”, napominju iz HUB-a dodajući da se detaljni prikaz troškova sanacije može pronaći u HUB analizi broj 51. iz 2015. godine.