doktor znanosti
Marijana Ivanov, EFZG; screenshot

“Financijska znanja su jedno, a vještine, ponašanja i stavovi sasvim drugo. Ekonomisti često u osobnim financijama nisu puno vještiji od neekonomista, što je paradoksalno.

Mi ćemo osvijestiti pitanje financijske pismenosti, no možda nećemo na kraju izgraditi društvo financijski pismenih osoba. Doći do svijesti čovjeka je puno teže. Znam pet doktora znanosti iz ekonomije s kreditom u švicarcima! Što da drugo kažem?! Jednako vam rade grešku i oni koji iz osobnih financija imaju peticu, kao i oni koji uopće nemaju tih saznanja”, kazala je Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu na forumu ‘Financije za svakoga’.

O financijskoj pismenosti i u Hrvatskoj se sve češće govori, Europska komisija podupire članice EU da sudjeluju u financijskoj edukaciji građana, prije svega financiranjem programa kroz Europski socijalni fond.

Škole same predlažu programe

Darko Tot iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, smatra kako bi idealno bilo da imamo predmet financijska pismenost ili barem građanski odgoj i obrazovanje, u sklopu kojeg bi bila i financijska pismenost. Dio kurikularne reforme, najavljuje, obuhvatit će i ove teme.

“Kada govorimo o EU fondovima, mi smo baš u okviru Europskog socijalnog fonda počeli raditi na programima financijske pismenosti koje predlažu same škole i rezultat su stručnog usavršavanja”, rekao je Tot.

Žigman: Postoji asimetrija informacija. Fond ili banka imaju neusporedivo više informacija od građanina koji sklapa ugovor.

Financijsko opismenjavanje provode i regulatori, HNB i Hanfa. Viceguverner Bojan Fras podsjeća da HNB već dugo organizira radionice i seminare na razne teme, pa tako organizira radionice i za učenike te studente jer se pokazalo da mlađi od 19 godina imaju najslabije znanje o financijama.

“Prošle godine je točno 2679 učenika i studenata bilo na našim na radionicama, iako HNB nema u svom zakonskom određenju financijsku edukaciju. Kao, uostalom, ni HANFA. No, mi smo regulator koji ima odgovornost i nastojimo tu odgovornost artikulirati. U HNB-u čak imamo i srednjoškolsku debatu iz područja financija, poput studentskih kredita, gotovog novca u odnosu na bezgotovinske oblike plaćanja. To su sve aktivnosti koje utječu na povećanje razine financijske pismenosti”, rekao je Fras na panelu “Kako povećati financijsku pismenost građana Hrvatske”, kojeg su 14. veljače organizirali UMFO, Ekonomski fakultet u Zagrebu i Hanza media.

Financijske institucije su dužne informirati građane

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, ističe kako se kod nas takve edukacije često odvijaju u valovima, a onda dugo ništa. Međutim, financijska se pismenost može povećati samo ako se osigura kontinuirana i dugoročno planirana edukacija.

“Povećanje financijske pismenosti građana je vrlo važno, a HANFA je tu da prisiljava financijske institucije na informiranje građana. Tu se javlja asimetrija informacija: fond ili banka imaju neusporedivo više informacija od građanina koji sklapa ugovor. Stoga onaj koji ima više informacija mora bolje informirati građane o tome.

U financijskoj stisci 57 posto Hrvata bi smanjilo troškove i odreklo se nekih stvari, a trećina bi posudila novce od prijatelja.

No, problem je da građani vrlo često ne znaju da im institucije moraju dati punu informaciju. S vremenom se to kroz niz zakona mijenja kako bi financijska institucija bila aktivnija u pružanju informacija”, izjavio je Žigman.

Hrvatske institucije su pojačale svoje aktivnosti na informiranju i edukaciji građana osobito nakon što su 2016. predstavljeni rezultati istraživanja koji govore da su građani Hrvatske negdje na polovici potpune financijske pismenosti. Od mogućih 22 bodova, koliko iznosi potpuna financijska pismenost, hrvatski građani ostvarili su u prosjeku 11,7 bodova.

Kao i u drugim zemljama, viši stupanj financijske pismenosti pokazali su građani koji su obrazovaniji, srednje dobi i s višim prihodima.

Kriza tjera na odgovornost

Najzanimljivija komponenta financijske pismenosti jest financijsko ponašanje, a istraživanje je pokazalo da više od 60 posto hrvatskih građana pažljivo razmišlja prije kupnje, plaća račune na vrijeme, planira kućni budžet i vodi računa o svojim financijama.

Zanimljivi aspekt financijskog ponašanja odnosi se na krizne situacije, u kojima hrvatski građani iskazuju zavidnu razinu odgovornog ponašanja. Na pitanje što su učinili kad bi im se dogodilo da ne mogu “spojiti kraj s krajem”, čak 57 posto građana izjavilo je da su u toj situaciji smanjili troškove i odrekli se nekih stvari, 33 posto posudilo je novce od prijatelja, 20 posto radilo je prekovremeno ili neki drugi posao da dodatno zarade, isto toliko ih je prebacilo novce sa štednje u tekuće troškove, a 10 posto je prodalo neku imovinu.

Recentnije istraživanje, fokusirano na mirovinsku štednju, na forumu su predstavile Andrea Lučić i Dajana Barbić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Ono je pokazalo većina ispitanika svoju financijsku pismenost ocjenjuje kao osrednju te smatra kako je država dužna osigurati mirovinu iz prvog i drugog stupnja mirovinskog osiguranja. Stoga je nizak postotak onih koji samostalno ulažu ili štede za mirovinu.

Pročitajte i ovo:
Banke jako dobro štite svoja prava, znate li koja su vaša?