mirovinskog
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović / Izvor: HZMO

Krajem ovog mjeseca ministar rada Josip Aladrović pokušat će sa socijalnim partnerima pokrenuti novi krug pregovora i razgovora o mirovinskim temama, a na sastanku koji će se vjerojatno održati i s predstavnicima obaveznih mirovinskih fondova na tapetu bi se mogla naći i tema o izdvajanju za drugi mirovinski stup, piše Jutarnji list.

Sudeći prema odgovoru koji je dobio od Ministarstva rada i mirovinskog sustava u posljednjim danima kad je na njegovu čelu bio ministar Marko Pavić, a u kojem se više ne spominje kada bi se trebalo početi provoditi povećanje stope drugog stupa, lako je moguće da je Vlada ipak odustala od čvrste namjere da u 2021. i 2022. poveća doprinos za po 0,5 postotnih poena.

Reteriranje Ministarstva rada i mirovinskog sustava

“Prilagodba trenutne stope doprinosa za drugi stup od pet posto razmatrat će se sukladno proračunskim mogućnostima u cilju povećanja ukupne kapitalizirane mirovinske štednje.

Potencijalne promjene stope doprinosa mogu se provesti jedino izmjenom Zakona o doprinosima, pri čemu je potrebno naglasiti da će svako povećanje stope doprinosa za drugi stup izravno utjecati na prvi stup”, odgovor je koji je Jutarnji list dobio na pitanje kakav je stav Ministarstva i Vlade na temu izdvajanja za drugi stup.

Takav odgovor predstavlja reteriranje Ministarstva u odnosu na dosadašnje istupe jer se ipak odustaje od ciljanog povećanja stope drugog stupa 2021. godine.

Bivši ministar Pavić u nekoliko je javnih nastupa posljednjih godina izričito tvrdio kako će se 2021. provesti povećanje s pet na 5,5 posto, a godinu dana poslije na šest posto. Takve je izjave Pavić davao dodatno ističući da će se nakon toga nastaviti s povećanjem izdvajanja za drugi stup kako bi se postupno došlo do prvotno predviđenih 10 posto.

Za jačanje II. mirovinskog stupa potrebno milijardu kuna godišnje

Jutarnji neslužbeno doznaje da Josip Aladrović osobno jako zastupa povećanje izdvajanja za drugi stup i da će u Vladi zagovarati takvu politiku, ali i da će poštivati realnost kada je u pitanju državni proračun.

Na godišnjoj razini jedan postotni bod smanjivanja izdvajanja za prvi stup znači oko milijardu kuna manje u državnoj blagajni, a za pet godina to bi značilo pet milijardi kuna. Ako bi se smanjivalo još postupnije, po 0,5 postotnih bodova godišnje, to bi onda značilo da bi u roku od deset godina država ostala bez pet milijardi kuna godišnjeg prihoda.

Ako bi, pak, Vlada odlučila povećati drugi stup, ali ne smanjivati prvi stup, tada bi se povećalo bruto opterećenje plaće radnika, što bi za poslodavce predstavljalo udar i manju konkurentnost u međunarodnom okruženju, ističe Jutarnji list.

Pročitajte i ovo:
Surova računica: Za veću mirovinu 7 posto neto plaće u štednju i tako 30 godina