fondovima
Foto: Fotolia

Iako je bankovna štednja glavni oblik štednje, sve više hrvatskih građana odlučuje se i na ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove, potvrđuju i podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA): Krajem srpnja ove godine neto imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF-ova) premašila je 4,6 milijardi kuna, što je rast od respektabilnih 10,67 posto u odnosu na početak godine.

U prilog mirovinske štednje ide duže razdoblje niskih kamata na bankovne depozite koje će se, prema prognozama ekonomskih analitičara, nastaviti i idućih godina. Osim toga, država je od početka ove godine novim mjerama, kao što su primjerice ukidanje poreza na isplate iz III. stupa i ulazne naknade, štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima učinila još atraktivnijom.

Tri glavne prednosti mirovinske štednje

“Osim demografskih problema, najveći izazov je činjenica da u Hrvatskoj prva mirovina u prosjeku iznosi tek 40 posto zadnje plaće, dok je prosjek u Europskoj uniji 60 posto. Bez vlastite dodatne štednje budući umirovljenici ne mogu očekivati primjerenu mirovinu”, tumači razloge tih promjena čelnik Hanfe Ante Žigman i ističe da je štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima jedan od najisplativijih oblika štednje.

Ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove donosi tri prednosti: porezne olakšice za poslodavce, državna poticajna sredstva te prinos fonda.

Dobrovoljnu mirovinsku štednju u trećem stupu država odavno potiče s maksimalno 750 kuna godišnje. Toliko se dobije od države na uplaćenih 5000 kuna u jednoj kalendarskoj godini, odnosno na uplaćenih 416,7 kuna mjesečno. Usporedbe radi, taj državni poticaj ima efekt kao 15 posto prinosa, a zaradu donosi, naravno, još i prinos koji fond ostvari na tržištu.

Dugoročna štednja daje najbolje rezultate

Kao i kod drugih oblika štednje, za postizanje najboljih rezultata bitno je početi štedjeti što ranije. Primjerice, ako uplaćujete 500 kuna mjesečno od 25. godine tijekom 40 godina, uz prinos od tri posto i državna poticajna sredstva, na kraju razdoblja raspolagat ćete ušteđevinom od gotovo 517 tisuća kuna. To vam samo iz III. stupa omogućuje mjesečnu mirovinu od oko 2.154 kune tijekom narednih 20 godina, ili gotovo puni iznos aktualne prosječne mirovine.

Visinu planirane štednje za starost, kao i mjesečne uplate koje je potrebno uplatiti za ciljani iznos štednje, možete i sami izračunati na kalkulatoru ovdje, ali imajte na umu da će konačni ušteđeni iznos ovisiti o ostvarenim prinosima fondova i visini državnih poticajnih sredstva.

fondovima
Foto: Fotolia

Što ako dođe do prekida uplata

“A što ako ne budem mogao uplaćivati na mirovinski račun, što će biti s mojim novcem?” – pitanje je koje nam se svima nameće u planiranju tako dugoročne štednje. Dobra je vijest da se u dobrovoljne mirovinske fondove može ulagati ritmom kojeg sami odaberete (ulaganje tijekom godine može biti npr. jednokratno ili u mjesečnim iznosima), ne postoji minimalni iznos koji se mora uplatiti, a mogući su i prekidi u uplatama.

Ako iz bilo kojeg razloga tijekom godine ne možete uplatiti ni lipe na svoj račun, ne prestajete biti član fonda. Sredstva koja ste već uplatili ostaju i dalje na računu, na njih se i dalje ostvaruje prinos fonda, jedino što se u godinama u kojima nema uplata ne uplaćuju državna poticajna sredstva.

Manje je poznato da se istovremeno može štedjeti u više dobrovoljnih mirovinskih fondova s time da država poticajna sredstva uplaćuje samo na štednju u jednom fondu, te da ulagati mogu i nezaposleni.

Kada početi štedjeti

Također, ne postoji dobna granica za početak štednje. Ulagati možete i za svoje maloljetno dijete, što je interesantna opcija ako se ima u vidu da su prinosi mirovinskih fondova (uvećani za državna poticajna sredstva) viši od prinosa dječje štednje u bankama. Prema podacima HANFA-e, krajem lipnja ove godine u otvorenim mirovinskim fondovima bilo je osigurano 1644 djece. No, valja imati na umu da se štednja iz ODMF-ova ne može povući prije 55. godine života, tako da se radi o zaista dugoročnoj štednji.

Izračuni, međutim, pokazuju da se isplati početi štedjeti čak i poslije 50-te godine života jer pomicanjem dobne granice za umirovljenje još uvijek ostaje dovoljno vremena za štednju – uplatom od 500 kuna mjesečno tijekom 10 godina buduću mirovinu možete uvećati s oko 78,5 tisuća kuna, pod pretpostavkom da se ne mijenjaju iznosi državnih poticajnih sredstava te da prosječni prinos iznosi tri posto. To je daleko niži prinos od onih koje su fondovi ostvarivali od početka svog poslovanja, ali valja imati na umu da prinosi fondova u budućnosti mogu biti niži, pa čak i negativni.

Zanimljivo je da prema službenim podacima Hanfe, u ODMF-ove ulažu i stariji građani, prema životnoj dobi već odavno u mirovini. Starijih od 70. godina je gotovo 12 tisuća, a još oko 36 tisuća štediša je u dobi od 60. do 69. godine.

Tržište fondova 

Treći mirovinski stup otkad je zaživio razvio se u snažnog igrača hrvatske fondovske industrije – pored osam otvorenih fondova u kojima štedi većina građana, postoje i 22 zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda (ZDMF).

Prema podacima Hanfe, snažno raste broj zaposlenika kojima tvrtke uplaćuju mirovinsku štednju – krajem srpnja ove godine u zatvorenim mirovinskim fondovima (ZDMF) bilo je 42.158 članova, što je oko 39 posto više nego prije godinu dana, dok je vrijednost ukupne neto imovine zatvorenih fondova tijekom proteklih godinu dana narasla za 15,3 posto, na oko milijardu kuna.

ZDMF-ove osnivaju ili velike kompanije (poput A1, HEP-a, Ericsson Nikola Tesla, Zabe, HT-a…) kao oblik nagrađivanja svojih radnika, ili pak strukovna udruženja i sindikati koji su svojim članovima tako omogućili najpovoljniji oblik štednje.

U osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova štedi oko 304 tisuća građana. Lider po broju članova među ODMF-ovima je AZ Profit s gotovo 97 tisuća, a slijedi ga Raiffeisen, pa AZ Benefit, potom Croatia osiguranje te Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert. Postoje još dva fonda Croatia osiguranja koja su osnovana krajem prošle godine, pa trenutno imaju tek oko dvije tisuće članova.

Neto imovina krajem srpnja ove godine iznosila je 4,7 milijardi kuna, s time da je rast njezine vrijednosti od početka godine do kraja srpnja iznosio 10,7 posto.

Što otkrivaju prinosi mirovinskih fondova

Godišnji prinosi ODMF-ova od početka poslovanja do konca srpnja ove godine kreće se od 3,5 posto (Croatia osiguranje) do 6,53 posto (AZ Benefit). Po prosječnom prinosu iskače Croatia osiguranje 1000 A ODMF (11,43 posto), ali taj je fond osnovan tek krajem 2017. godine, kada je gospodarski oporavak nakon Velike krize već bio opipljiv.

Stariji fondovi, osnovani prije 15-ak godina, imaju niže prinose, uz konzervativniju strukturu ulaganja – oko 57 posto imovine otvorenih dobrovoljnih fondova je u državnim obveznicama. Oko 17 posto vrijednosti imovine je u dionicama na domaćem tržištu, 6,4 posto investirano je u strane investicijske fondove, a još 4,9 posto u strane dionice.

“Prinose svih mirovinskih fondova, pa tako i prinose dobrovoljnih mirovinskih fondova treba gledati u dužem roku i bitan je prosječni godišnji prinos fonda od početka njegovog poslovanja pa do danas”, pojašnjava Saša Novosel, član uprave Allianz ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Kako izabrati fond

Dodaje da su u AZ otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svojim članovima ponudili izbor između dva portfelja.

“AZ Profit primjereniji je članovima koji planiraju dulje štedjeti te su spremni na preuzimanje umjerenog rizika ulaganja radi mogućnosti ostvarenja viših prinosa, a AZ Benefit je primjereniji članovima kojima je sigurnost važnija od prinosa i u pravilu su to osobe koje će u prosjeku kraće štedjeti. Portfelj AZ Benefita sastoji se od većeg udjela obveznica čime se nastoji postići veća sigurnost uloženih sredstava.

Članovi mogu bez naknade i kada to žele, promijeniti fond pa tako preporučujemo započeti štednju (pogotovo za mlađe članove) u AZ Profitu, a pred planirani kraj svoje štednje prebaciti svoja sredstva u AZ Benefit koji će zadržati vrijednost do tada ušteđenih sredstava”, nadalje savjetuje Saša Novosel.

Sadržaj su omogućili AZ mirovinski fondovi

Štedite li za starost?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Kako štedite za starost?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...