vodič
Foto: Fotolia

Obvezni mirovinski fondovi akumulirali su imovinu u vrijednosti od gotovo 92 milijarde kuna, što odgovara vrijednosti 26 posto bruto domaćeg proizvoda. Kako mirovinci upravljaju tom imovinom vidi se iz prinosa koji su lani bili puno skromniji nego prethodnih godina, osobito u odnosu na 2016.

Ovisno o kategoriji fonda, prosječni prinosi u prošloj su se godini kretali od najnižih 3,06 posto za kategoriju B do 6,08 posto za kategoriju C. Jedna od anomalija u ostvarenim prinosima je njihova visina u fondovima kategorije C u kojima štede najstariji osiguranici i koji vode najkonzervativniju politiku ulaganja (stoga bi i njihovi prinosi trebali biti najniži).

Kretanje mirexa fondova ABC kategorija (%)

Izvor: Hanfa. Početak rada za OMF-ove kategorije B je 30. 4. 2002.,za OMF-ove kategorije A i C 21. 8. 2014.

Anomalija je vezana uz ulagačku politiku obveznih mirovinskih fondova koja je dominantno orijentirana u ulaganja u domaće državne obveznice, pogotovo kada je riječ o fondovima C kategorije. Iako su te obveznice daleko ispod investicijskog rejtinga, zasad su se pokazale isplativije od ulaganja u domaće dionice. To, međutim, ne znači da će tako biti i ubuduće.

Golemoj većini osiguranika najniži prinosi

Fondovi kategorije A, koje su izabrali najmlađi osiguranici skloniji većem riziku, i koji u dionice ulažu u većoj mjeri nego fondovi kategorija B i C, lani su ostvarili 4,57 posto prosječnog prinosa. Fondovi kategorije B, u kojima za starost prisilno štedi 98 posto osiguranika (1,81 milijun), imali su najniži prinos, tek oko tri posto.

Većina radnika, samostalnih djelatnika, obrtnika i ostalih osiguranika na svoju individualnu štednju za starost lani je, dakle, ostvarilo najniže prinose, što će se odraziti na visinu njihovih budućih mirovina.

Od četiri obvezna mirovinska fonda, najviši prinos ostvario je Erste Plavi u kategoriji C (7,46 posto), a najniži AZ OMF u kategoriji B – nikad skromnijih 1,25 posto.

Mirovinci: Bolji smo od većine europskih fondova

Prema ocijeni Damira Grbavca, predsjednika UMFO-a i predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, 2017. je završila sa zadovoljavajućim prinosima, pogotovo u kontekstu, kako je rekao, tržišnih uvjeta. Ti tržišni uvjeti podrazumijevaju ništa drugo nego veliku krizu Agrokora i pad cijena većine dionica.

I takvi za naše prilike niski prinosi još uvijek su, barem prema tvrdnjama mirovinaca, među najvišima u europskim zemljama.

“Prema OECD-ovom istraživanju, hrvatski mirovinski fondovi u samom su vrhu ostvarenih realnih prinosa u europskim zemljama. Imaju viši realni prosječni prinos od većine zemalja članica OECD, ali i fondova ostalih zemalja poput austrijskih, belgijskih, nizozemskih, kanadskih ili švicarskih”, kazao je Grbavac prilikom nedavnog predstavljanja rezultata poslovanja mirovinaca za prošlu godinu.

Prinosi mirovinskih fondova u zemljama OECD-a i Hrvatskoj
prinosi mirovinskih fondova OECD
Izvor: UMFO, OECD

Zašto je važno u kojem se fondu štedi za starost

Ova godina za mirovince počela je loše, prinosi najvećih fondova kategorije B u siječnju su zašli u minuse (izuzetak je Raiffeisen koji je imao rast od tek 0,04 posto), a iz fondova stižu najave kako očekuju još jednu tešku godinu, prije svega zbog kretanja na tržištu kapitala.

Gledajući samo prinose fondova kategorije B, vidljivo je da uspješnost menadžera u upravljanju imovinom osiguranika sve više dobiva na važnosti i da nije svejedno u kojem se fondu štedi za starost. Nije, naime, svejedno oplođuje li se vaša štednja za starost uz prinos od 1,25 posto (lanjski rezultat AZ fonda kategorije B) ili uz 5,16 posto koje je realizirao Erste Plavi.

Još su veće razlike u prinosima koje ostvaruju fondovi A i B kategorije. Stoga ako ste mlađi od 55 godina, razmislite jeste li spremni preuzeti veći rizik i odabrati fondove A s višim prinosima.

Pri promjeni kategorije obveznog mirovinskog fonda treba voditi računa i o planu za mirovinu (koliko visoku mirovinu želite ostvariti s obzirom na ušteđena sredstva) te o riziku koji ste voljni preuzeti. Osim kategorije fonda, može se promijeniti i mirovinsko društvo koje upravlja fondovima, ali svaka promjena ima ne samo cijenu, nego i dodatne restriktivne uvjete.

Kako promijeniti mirovinski fond

Ako želite zadržati istu kategoriju fonda, a želite promijeniti mirovinsko društvo, uvjet je da je prošlo više od 15 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda. Teoretski, mirovinsko društvo možete mijenjati svaka dva tjedna, ali uz određenu cijenu: U prve tri godine članstva plaća se naknada za izlaz iz mirovinskog društva u visini od 0,2 do 0,8 posto od ukupno ušteđenih sredstava. Nakon prve tri godine članstva mirovinsko društvo i fond mogu se besplatno promijeniti.

Kategorija fonda može se promijeniti jednom u tri godine i to u godini kada napunite godine života koja su djeljive s tri (npr. 21 godina, 27, 36 godina itd.) i samo tijekom kalendarskog mjeseca u kojemu ste rođeni.

Dodatni uvjeti vezani uz godine života: Ako je osiguranicima do prava na stjecanje starosne mirovine ostalo više od 10 godina, mogu birati fondove bilo koje kategorije. Ako je do starosne mirovine ostalo pet do 10 godina, osiguranici mogu biti u fondovima B i C kategorije, ali ne i u fondu A kategorije. Svi kojima je do starosne mirovine ostalo manje od pet godina, automatizmom prelaze u fond C.

Ako mijenjate kategoriju fonda, a zadržavate isto mirovinsko društvo, ne naplaćuje se izlazna naknada.

Članstvo u fondovima se može promijeniti na šalterima REGOS-a u poslovnicama Fine.

Pročitajte i ovo:
Petar Vlaić, Erste Plavi: Na Ledu i Jamnici smo zaradili, sve više ulažemo na strana tržišta

Ako se pitate zašto uopće štedjeti za starost, pogledajte edukativni film Hanfe