istraživanje
Predstavljenje rezultata istraživanja o digitalizaciji Hrvatske

Hrvati koriste sve više digitalnih usluga te traže više inovacija u segmentima zdravstva, obrazovanja, javnom prijevozu i financijskim uslugama, a kad je riječ o digitalnim uslugama bitni su im sigurnost i troškovi, pokazuje istraživanje o digitalizaciji koje je Mastercard danas predstavio u Zagrebu. Istraživanje je proveo Ipsos u svibnju ove godine u 13 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku.

Rezultati istraživanja su zanimljivi jer otkrivaju stavove građana prema digitalnim uslugama, digitalnim plaćanjima i digitalnoj sigurnosti nekoliko mjeseci prije velikih promjena koje donosi europska regulativa i otvoreno bankarstvo. Od rujna, naime, usluge plaćanja u cijeloj Europskoj uniji osim banaka moći će pružati i ostale nebankarske kompanije, što otvara pitanje pristupa financijskim podacima građana te zaštite osobnih podataka.

Građani nezadovoljni količinom digitalnih usluga u javnom sektoru

Čak 98 posto Hrvata koristi pametni telefon, pet posto više nego 2016. Tablet posjeduje 48 posto ispitanika, dok je najpopularniji operacijski sustav Android (91 posto). Laptop koristi 86 posto ispitanika. Raste i uporaba pametnih televizora (za pet posto na 47 posto) te pametnih satova (za tri posto na 11 posto).

Najkorištenije digitalne usluge su pretraživanje interneta, email, online chat i društvene mreže. U odnosu na 2016. poraslo je korištenje usluga kao što su P2P prijenos novca koji koristi 39 posto ispitanika (34 posto više nego 2016.), pretraživanje smještaja koje danas koristi polovica ispitanika, te onih vezanih za putovanja i transport koje koristi 38 posto građana, 13 posto više nego 2016., pokazalo je istraživanje.

Hrvati su generalno zadovoljni količinom dostupnih digitalnih usluga, ali smatraju da je više inovacija potrebno u segmentima zdravstva, obrazovanju, javnom prijevozu i financijskim uslugama. Štoviše, broj onih koji traže inovacije u financijskom segmentu rastao je za osam posto u odnosu na 2016. – gotovo jedna trećina ispitanika smatra da je u ovom segmentu premalo dostupnih digitalnih usluga.

“Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, povećanje opće razine digitalizacije za 10 posto povećava ekonomski rast za 0,63 posto. Intenzivnije korištenje kartica je pri tome bitna odrednica digitalnog poslovanja koja podržava povećanje ukupne razine digitalizacije ekonomije, a ujedno može imati i važnu ulogu u smanjenju sive ekonomije i korupcije.

Rad na unapređenju sigurnosti plaćanja karticama u online okruženju stoga predstavlja bitan preduvjet ubrzanja procesa digitalne transformacije”, istaknula je ravnateljica EIZG-a Maruška Vizek na predstavljanju rezultata istraživanja.

Snažan rast m-bankarstva

Istraživanje Ipsosa i Mastercarda je pokazalo da, kada je riječ o aplikacijama za plaćanje, čak 50 posto dvadesetogodišnjaka koristi aplikacije za plaćanje. U općoj populaciji, 42 posto nekorisnika su izjavili da bi ih isprobali da im je zajamčena sigurnost osobnih podataka, a niže troškove je spomenulo 50 posto nekorisnika.

Važnost praktičnosti kao razloga za korištenje aplikacija za plaćanje rasla je za 50 posto od 2016.

Prosječni Hrvat koristi 7,2 bankarska proizvoda (2,8 više nego 2016.). Najpopularnije su debitne kartice koje koristi 65 posto ispitanika, a nakon njih slijede e-bankarstvo (64 posto) i m-bankarstvo (57 posto) koji pokazuju rast od sedam posto i 20 posto u odnosu na 2016. te kreditne kartice koje koristi 55 posto ispitanika (rast od pet posto u odnosu na 2016.), otkrilo je danas objavljeno istraživanje.

Trenutno 69 posto ispitanika kupuje online, a kao prednost ističu brzinu i uštedu vremena, dostupnost bilo kada i bilo gdje te praktičnost. Pri kupnji online 53 posto njih za plaćanje koristi karticu, 45 posto aplikacije za slanje novca, 34 posto gotovinsko plaćanje pouzećem i 28 posto karticom pri dostavi.

Plaćanje karticama pri kupnji online bi potaknula veća razina sigurnosti pri checkoutu (56 posto ispitanika) i posebne pogodnosti za takvo plaćanje (50 posto ispitanika). Nekorisnike brinu troškovi online kupnje (53 posto) te sigurnost osobnih podataka (44 posto).

Kad je riječ o uređaju preko kojeg kupuju online, 76 posto Hrvata koristi osobno računalo, a 24 posto pametni telefon ili tablet.

Otisak prsta najpoželjniji način autentifikacije

Više od polovice (60 posto) Hrvata trenutno koristi mobilni telefon za plaćanje – u prosjeku tri puta mjesečno.

Kad je riječ o autentifikaciji, 50 posto ispitanika kaže da bi izabrali metodu autentifikacije koja pruža najvišu razinu sigurnosti za bankovni račun. U Hrvatskoj se najviše koristi PIN (53 posto) koji je ujedno i preferirana metoda autentifikacije za 49 posto ispitanika.

No, 53 posto ispitanika bi koristilo biometriju kad bi bila dostupna, prije svega otiske prstiju. Trenutno 22 posto Hrvata koristi neki oblik biometrijske autentifikacije, dok je ih prije tri godine koristilo tek devet posto. Potpis se ne percipira kao siguran način i alternative potpisu su dobrodošle za čak 80 posto ispitanika, otkriva istraživanje.

Natpolovična većina Hrvata smatra da je snažna autentifikacija potrošača nužna pri plaćanju u trgovinama, a njih 67 posto traži snažnu autentifikaciju pri plaćanju online. Kažu da ih novi, kompleksniji proces autentifikacije neće obeshrabriti u kupnji online. Dapače, 45 posto njih tvrdi da bi takva veća razina sigurnosti rezultirala u većoj uporabi kartice za online plaćanja.

Što donosi regulativa PSD2

Ove promjene donosi dio regulative PSD2 koji na snagu stupa od rujna 2019. te se odnosi na povećanje sigurnosti u provedi plaćanja unaprjeđenjem pravila autentifikacije na prodajnom mjestu te pogotovo u online svijetu.

Naime, cilj ove nove regulative – koja će se primjenjivati u 31 državi članici Europskog gospodarskog prostora (28 država članica Europske unije, Norveška, Island i Lihtenštajn) – je zaštita korisnika i uvođenje obavezne provjere identiteta putem najmanje dva od tri postojeća načina provjere autentičnosti identiteta za potvrde plaćanja. Metode provjere autentičnosti mogu se temeljiti na znanju (npr. lozinki), vlasništvu (npr. tokenima, mobilnim uređajima) ili identitetu (biometrijskoj provjeri poput otiska prsta).

U financijskoj industriji tvrde da će doći do smanjenja broja prijevara uvođenjem pouzdane autentifikacije korisnika za sva elektronička plaćanja, uključujući kartična plaćanja putem internetskog preglednika ili plaćanja putem aplikacija na svim vrstama uređajima.

Plaćanja u fizičkim trgovinama neće se značajno promijeniti jer za svaku kupnju koja premašuje iznos od 100 kuna već moramo unijeti PIN. Novost je što sada na blagajni korisnika mogu zatražiti PIN i za kupnje manje od navedenog iznosa.

Pročitajte i ovo:
Plaćanje karticama i mobitelima postalo uobičajeno, 4 posto Hrvata želi ugraditi čip