jednostavni stečaj
Foto: Pixabay

Fina je do kraja siječnja pozvala 103.749 građana koji zadovoljavaju uvjete za ubrzani, jednostavni osobni stečaj da se očituju prihvaćaju li takav način izlaska iz blokade, pale su i prve sudske presude, a većina građana, čini se, još uvijek ne može procijeniti isplati li im se osobni bankrot ili ne.

U Udruzi Blokirani kažu da se preopterećeni pozivima građana iz kojih je vidljiv strah, veliko nepovjerenje prema Vladi i nepoznavanje činjenica. Predsjednica Udruge Miriam Kervatin smatra da su Vlada i Fina, koja je posrednik i savjetnik u vođenju stečaja potrošača, obavili jako loš posao, prije svega u komunikaciji s građanima.

Jednostavni postupak stečaja potrošača trebao bi biti kruna nastojanja Vlade u rješavanju problema blokiranih. Radi se o trećoj mjeri iz zakonskog paketa koji je usvojen lani i koja bi trebala izbrisati male dugove, do 20.000 kuna glavnice dužnika koji su blokirani duže od tri godine. Nešto prije počeo se provoditi i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Taj zakon nije izbrisao dugove, ali je velikom broju građana smanjio iznose ovrha.

Svaki peti blokirani odbio jednostavni stečaj

Sud odbio jednostavni stečaj, iz Finine dokumentacije ne vidi iznos glavnice duga

Pravu pomutnju među blokiranim građanima izazvalo je jedno od prvih sudskih rješenja u kojem je odbijen jednostavan postupak stečaja kojeg je pokrenula Fina. Iz rješenja kojeg su nam dostavili iz Udruge Blokiranih, vidljivo je da je Fina 11. veljače ove godine Općinskom sudu u Sesvetama podnijela prijedlog za jednostavan stečaj potrošača S. M. iz Ježeva. U prijedlogu je navela da S.M. prema Očevidniku duguje ukupno 28.963,92 kune, u što su uračunati troškovi i kamate.

Sud je, međutim, odbio provesti jednostavni stečaj, s obrazloženjem da iz prijedloga, a ni iz popratne dokumentacije, nije vidljivo koliki iznos otpada na glavnicu, a koliki na kamate i troškove. Dužniku sada preostaje žalba Županijskom sudu.

“Zašto onda uopće pokreću jednostavne stečajeve? Tko bi trebao znati iznose dugova i kolika je glavnica, ako ne Fina i sud”, prokomentirala je Kervatin.

“Prema tom zakonu, nakon što se tri godine dug nije naplatio, ovrha se privremeno obustavlja i izvlašćuje. S tim izvlaštenjima su se ovrhe ‘ispremiješale’, ali Fina nije građanima poslala obavijesti o tome, pa ljudi ne znaju gdje im je dug, odnosno ovrha u očevidniku. Taj dug nije nestao i ovrhovoditelj u svakom trenutku ponovo može pokrenuti ovrhu. Mali pozitivan dio jest da se nakon obustave ovrhe otvara prostor za nagodbe”, tumači Kervatin.

To je samo jedan detalj nove ovršne prakse o kojoj su građani slabo informirani. Osim što ne znaju pravo stanje ovrha, nisu sigurni ni po kojem propisu im se ovrhe obustavljaju, a po kojim uvjetima im se dug briše, odnosno kako im se tretira imovina u tim postupcima. Mnogi od onih koji su dobili dopis Fine da se očituju o jednostavnom stečaju nisu prepoznali da im je to velika prilika da se riješe dugova i sačuvaju vrjedniju imovinu, prije svega nekretnine, smatraju Blokirani.

Oko 20 tisuća građana odbilo je dati suglasnost da se za njih provede jednostavni postupak stečaja potrošača, objavila je jučer Vinka Ilak iz Fine u emisiji HRT-a “Otvoreno”.

>> Prilika za 100.000 blokiranih: Kreće osobni bankrot po novim pravilima

“Jednostavni stečaj je zaista dobra mjera koja daje priliku ljudima da izađu iz dugova. Zabrinjava me da veliki broj građana odbija jednostavni stečaj iz straha i neinformiranosti. Ljudi su dobili dopis od Fine, preporučeno s povratnicom i pročitaju hladan birokratski upit kojim ih se pita za popis imovine i jesu li spremni za bankrot!? Automatski odbijaju”, kaže Kervatin i dodaje kako su ti građani sada izloženi riziku gubitka nekretnine u postupcima prema Ovršnom zakonu.

U tri godine samo 16 dužnika postiglo sporazum s vjerovnicima

Za razliku od stečaja potrošača, koji se provodi prema zakonu iz 2016. godine i koji obuhvaća svu imovinu dužnika, postupak jednostavnog stečaja puno više ide na ruku dužnicima. U jednostavnom postupku, koji može trajati najviše godinu dana (u slučajevima kada glavnica duga iznosi više od 10.000, a manje od 20.000 kuna) po zakonu se ne prodaju nekretnine te ih se ne uračunava u vrijednost imovine, već se uključuju pokretnine i prava. Ako je glavnica duga manja od 10.000 kuna, stečaj se otvara i istodobno zatvara, odnosno taj dug se briše.

Prema Zakonu o stečaju potrošača iz 2016., do sada je pokrenuto tek 1.254 postupaka u kojima su građani prijavili dugove od gotovo 936 milijuna kuna. Do 18. veljače ove godine s vjerovnicima se nagodilo tek 16 građana. Posljednji izvansudski sporazum sklopljen je 27. lipnja 2017., a u čak 924 predmeta izvansudski postupak nije uspio. Ukupni iznos obveza koje su prijavili potrošači koji nisu uspjeli sklopiti nagodbu premašuje 844 milijuna kuna, saznajemo u Fini.

Na pitanje o razlozima tako velikog broja neuspjelih pokušaja sklapanja izvansudskih sporazuma, u Fini su nam kazali da pretpostavljaju da je velikom broju potrošača izvansudski postupak bio samo nezaobilazni dio postupka koji su morali proći kako bi mogli pred nadležnim općinskim sudom predati Prijedlog za provedbu postupka stečaja potrošača. U tom postupku sud tek nakon isteka razdoblja provjere ponašanja (pet godina) dužnika oslobađa od preostalih obveza.

Vjerovnici uglavnom ignorirali izvansudske nagodbe

“Isto tako možemo pretpostaviti da sklapanje izvansudskih nagodbi ne uspijeva zato što potrošači najčešće navode vrlo mali iznos obveze koji mogu podmiriti, na što vjerovnici ne pristaju.

U većini slučajeva svi vjerovnici se ne pojavljuju na zakazanom sastanku u Savjetovalištu, niti se na bilo koji način očituju o predloženom Planu ispunjenja obveza, slijedom čega je posrednik u Savjetovalištu dužan izdati potrošaču Potvrdu o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma”, odgovorili su nam iz Fine.

Na pitanje koji vjerovnici (telekomi, banke, kartičarske kuće, komunalna poduzeća…) ne pristaju na sklapanje nagodbi, u Fini su nam odgovorili da ne raspolažu s tim podacima.

Ističu i da od 1. siječnja 2019. izvansudski postupak pred Savjetovalištem Fine više nije obavezan, pa se građani za pokretanje osobnog stečaja mogu obratiti nadležnom općinskom sudu.

Pročitajte i ovo:
Kratki predah za 225.322 ovršenika: Fina im obustavila ovrhe, ali dug ostaje