Crni petak
Foto: Pixabay

Blagdanski šoping počinje sve ranije, službeno danas, Crnim petkom, koji je prije godinu, dvije na velika vrata ušao i u Hrvatsku. Crni petak, američka izmišljotina kojom tamošnji trgovci popustima koji u pravilu iznose 90 posto čiste zalihe pred božićnu i novogodišnju potrošnju, u nas ipak donosi skromnije popuste. U HGK kažu u prosjeku oko 50 posto, što je ipak dovoljno primamljivo da se iz kućnih budžeta izbije, procjenjuje se, oko 500 milijuna kuna.

Potrošačka groznica do kraja godine bi kućne budžete mogla olakšati za dodatnih 14 do 15 milijardi kuna. Lani su hrvatski građani za blagdane potrošili 13,5 milijardi kuna, milijardu i pol više nego godinu ranije.

Udruge za zaštitu potrošača upozoravaju kako za Crni petak trgovci, iako oglašavaju velike popuste, zapravo minimalno pojeftinjuju proizvode. Obično nakon Crnog petka, kažu, slijede pritužbe potrošača da su se razočarali u sniženja.

Crni petak
Fota: Pixabay

‘Peglanje’ kartica povećava potrošnju i do 30 posto

Među proizvodima koji se najviše kupuju su dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, alkoholna i bezalkoholna pića. Dosta je zastupljena i potrošačka elektronika poput mobitela, videoigara, računala… Potrošačke udruge savjetuju građanima da dobro isplaniraju što im treba, naprave listu, provjere cijene u sličnim trgovinama i obuzdaju se od impulzivnog ‘peglanja’ kartica. Istraživanja su, naime, pokazala da se vrijednost kupovine povećava se i do 30 posto ako se plaća karticama.

Uoči Crnog petka na oprez prilikom online šopinga pozivali su bankari pozivaju. Prilikom sve raširenije kupovine na internetu, kriminalci pokušavaju, upozoravaju u HUB-u, od građana dobiti osobne ili financijske podatke.

“Pokušavaju navesti građane da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno loše kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu, a potrebno je da dobro razmisle s kime dijele osobne i financijske podatke”, kaže Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.

Kako sigurno kupovati online

Građanima savjetuje da internetsku kupovinu obavljaju na stranicama koje su sigurne i provjerene te imaju oznaku https. Najsigurnije je da sami upisujete web stranice prodajnog mjesta, a ne slijedite linkove iz poruka s društvenih mreža ili iz elektroničke pošte.

Možda se ovi savjeti čine samorazumljivima, ali istraživanje HUB-a je pokazalo da od građana koji kupuju online samo 36 posto njih kupuje isključivo na provjerenim internetskim trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja (Amazon, eBay, Alibaba, Google Shopping Search). Kad je u pitanju kupovina putem oglasa na društvenim mrežama, 49 posto ispitanika koristi samo ranije poznate stranice.

Istraživanje HUB-a je pokazalo i da je 13 posto online kupaca postalo žrtvom prijevara. Većinom (46 posto) nisu dobili robu koju su naručili ili im je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane (41 posto). Zanimljivo je i da više muškarca tvrde kako su bili žrtva prijevare prilikom kupovine putem interneta (17 posto), dok to priznaje samo osam posto žena.