kamate
Foto: Pixabay

Dužnici nemaju razloga za strahovanje, a štediše za radovanje: kamate ne bi trebale skakati i još dvije godine koliko bi moglo potrajati vrijeme jeftinog novca.

Europska središnja banka (ECB) odlučila je prikočiti s najavljenim podizanjem referentnih kamatnih stopa, pa će ih, umjesto ovog ljeta, vjerojatno postupno početi podizati dogodine. Ne promijeni li se nešto u međuvremenu, tek negdje 2021. godine mogli bismo doživjeti podizanje kamata jer kod nas uvijek vrijedi pravilo da svjetske i europske trendove hvatamo sa zakašnjenjima, piše Slobodna Dalmacija.

Izuzetno niske kamate na štednju

Prosječna kamata na potrošačke kunske kredite u siječnju je iznosila 5,92 posto, na stambene 3,8 posto, dok su prije sedam godina iznosile 8,88 posto i 5,49 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke.

Očekuje da će i prosječne kamate na štednju u bankama u iduće dvije godine ostati na približno sadašnjim razinama od 0,52 posto, koliko su iznosile na novu štednju oročenu na rok od jedne do dvije godine u siječnju. Za isto takvo oročenje u eurima prosječna kamatna stopa je bila 0,65 posto.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, kaže da su prije nekoliko mjeseci dominantna očekivanja bila da će ECB početi s postupnim podizanjem kamatnih stopa negdje na jesen ove godine. Ta su očekivanja bila potaknuta iznimno pozitivnim gospodarskim očekivanjima, dinamičnim rastom u eurozoni, ali su bila determinirana očekivanjima za snažnije inflatorne pritiske zbog prošlogodišnjeg rasta cijene sirove nafte na svjetskim tržištima.

Šantić objašnjava da su se onda dogodili obrati pa su na samom kraju prošle godine porasli rizici za globalno gospodarstvo. Zadržavanje politike niskih kamatnih stopa rezultat smanjenja očekivanja i povećanih gospodarskih rizika na globalnoj razini, ali i u EU-u.

ECB nastavlja politiku jeftinog novca

“Zadrže li se sadašnja očekivanja, do 2020. neće doći do promjena politike Europske središnje banke i vrlo vjerojatno bi ta promjena kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu trebala nastupiti negdje za dvije godine”, kaže Šantić.

Pojasnio je da je u Hrvatskoj pad kamatnih stopa došao s određenim vremenskim odmakom nakon promjene politike Europske središnje banke, tako će i neka normalizacija nastupiti nešto kasnije.

Šantić je dodao da se očekuje da Hrvatska ove godine poduzme prvi službeni korak prema ulasku u eurozonu i da bi negdje iduće godine mogla ući u ERM2 sustav. Samim tim će pitanje monetarne politike koju provodi HNB morati biti na još većoj razini usklađenosti, ne samo da bi se zadovoljili kriteriji stabilnosti valute, nego uskladila ukupna monetarna politiku prije ulaska u EU, piše Slobodna Dalmacija.

Pročitajte i ovo:
HNB bankama: Uvjete za gotovince izjednačite s onima za stambene kredite