paušalce
Ministar financija Zdravko Marić / Izvor: Licencirana fotografija

Sudeći prema raspravama na 2. Poreznoj konferenciji, sljedeći krug poreznih izmjena mogao bi biti koncentriran na obrtnike paušaliste i slobodne djelatnosti te na mogućnosti daljnjeg snižavanje poreznog opterećenja plaće. Da će Ministarstvo financija pod lupu staviti ‘paušaliste’ i ‘slobodnjake’ najavio je sam ministar Zdravko Marić, ali nije precizirao u kom smjeru će promjene ići te kada će se dogoditi. Za očekivati je, međutim, da će Ministarstvo financija izmjene pripremati tijekom ove godine.

Na Poreznoj konferenciji, koju su organizirali Ekonomski fakultet u Zagrebu i Deloitte i na koju osim predstavnika znanstvene i poslovne zajednice dolaze predstavnici Ministarstva financija i Porezne uprave u svom najjačem sastavu, ministar Marić je izvijestio o učincima dosadašnjih izmjena poreznog sustava.

Bum obrtnika paušalista, slobodnih djelatnosti i j.d.o.o.

“U budućnosti obrt će se s poreznog aspekta pokazati kao najveći problem. Mogućnost zloupotreba će rasti zbog nastojanja poreznih obveznika da im ostane što veći neto”, kaže Hrvoje Šimović

Rekao je da se porezno rasterećenje nakon trećeg kruga porezne reforme približava iznosu od sedam milijardi kuna te da je primjetan brzi rast jednostavnih dioničkih društava, obrtnika paušalista i slobodnih zanimanja.

Ministar Marić je izvijestio da je u Hrvatskoj oko 150.000 obveznika poreza na dobit.
Najviše je društava s ograničenom odgovornošću, dok je j.d.o.o.-ova 35 tisuća. Samostalnih djelatnosti registrirano je 106 tisuća, a među njima je 37.000 obrtnika paušalista. Privatnih iznajmljivača koji porez plaćaju paušalno je još 95.000.

Komentirajući brzi rast broja obrtnika koji porez plaćaju paušalno, ministar Marić je rekao da je Ministarstvo financija napravilo veliki iskorak i pojednostavilo vođenje knjiga, ali da će “taj segment morati posebno razmotriti i vidjeti kako će ga u budućnosti gledati”.

paušalista
Ministar Zdravko Marić na 2. Poreznoj konferenciji

Šimović: Obrti s poreznog aspekta postaju problem

Marićeva najava uslijedila je nakon što je uvodno dr.sc. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekao da rast paušalaca sada izgleda dobro, pogotovo zbog poticanja samozapošljavanja.

“No, u budućnosti obrt će se s poreznog aspekta pokazati kao najveći problem. Mogućnost zloupotreba će rasti zbog nastojanja poreznih obveznika da im ostane što veći neto”, rekao je Šimović.

Ministar Marić je naglasio da porezni sustav treba sagledavati cjelovito te kako je suština porezne reforme da sustav učini jednostavnijim, predvidljivijim i dosljednim.

“Prema svim poreznim obveznicima postupamo jednako. Nije istina da pogodujemo velikima, a “gazimo” male. Upravo je u segmentu malih i srednjih poduzetnika u prvom krugu reforme napravljen najveći iskorak. Stopa poreza na dobit snižena je s 20 na 18 posto, odnosno na 12 posto za poduzeća koja imaju do tri milijuna kuna prihoda. Po toj nižoj stopi plaća čak 85 posto poduzeća. U puno toga je olakšano poslovanje, npr. uveli smo plaćanje poreza po naplati, a ne unaprijed”, rekao je Marić.

Naglasio je da je veliki zagovornik smanjivanja poreza jer ono širi poreznu bazu i povećava porezne prihode. Od 2017. prihod od poreza na dobit porastao je 17 posto. “Ali moramo uvoditi red i zaštititi porezne obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obveze”, zaključio je ministar Marić.

Odlaze i KV i NKV radnici, stopu poreza spustiti na 14 posto

“Podravka za prehranu radnika plaća 14 milijuna kuna, a od tog pola, sedam milijuna, ode državi kroz porez. Od radnika s jedne stane tražimo da rade do 67. godine, a s druge strane ne možemo ulagati u njihovo zdravlje”, kaže Davor Doko

Na dva panela koja su uslijedila nakon uvodnih izlaganja, predstavnici gospodarstva ukazali su, međutim, kako neka od rješenja koja su stupila na snagu početkom 2019. neće polučiti očekivane rezultate. U prvom redu se to odnosi na porez na dohodak i doprinose koji i nadalje jako opterećuju plaće.

Davor Doko, član Uprave Podravke, naglasio je kako je iseljavanje glavni problem u Hrvatskoj.

“Osim što gubimo kvalitetnu radnu snagu, gubimo i potrošače. Nakon velikog vala odlaska visokoobrazovanih ljudi, sada se u industriji suočavamo i s odlaskom kvalificirane i nisko kvalificirane radne snage”, rekao je Doko koji predlaže da se stopa poreza na dohodak od 24 spusti na 14 posto.

Doko je rekao da su se neugodno iznenadili da trošak prehrane radnika koje Podravka organizira za svoje radnike nije porezno rasterećen, kao što se moglo zaključiti iz najava krajem 2018. godine.

“Podravka za prehranu radnika plaća 14 milijuna kuna, a od tog pola, sedam milijuna, ode državi kroz porez. Od radnika s jedne stane tražimo da rade do 67. godine, a s druge strane ne možemo ulagati u njihovo zdravlje”, rekao je Doko pojasnivši da je pravilnikom koji je stupio na snagu početkom 2019. godine određeno da se oslobađanje od poreza (do 5.000 kuna) odnosi samo na novčane primitke, a ne i na organiziranu prehranu i smještaj radnika.

paušalista
2. Porezna konferencija

Bugarska i Rumunjska ne oporezuju IT sektor

Alan Sumina, osnivač i direktor Nanobita, upozorio je pak da će povećavanje osnovice za oporezivanje dohotka po stopi od 24 posto, IT industriji, koja se najčešće i navodila kao razlog dizanja poreznog razreda, pomoći, ali nedovoljno.

“Problem su sveukupna davanja na plaće, a ne samo porezi. Žao mi je što se ranije nije išlo u porezno rasterećenje i što ono nije bilo agresivnije. Rad je kod nas još uvijek visoko oporezivan. Bugarska i Rumunjska, s kojima nas strani investitori uspoređuju, su za IT sektor ukinule sve poreze”, rekao je Sumina dodajući da IT poduzeća djelatnike nastoje privući drugim pogodnostima, ali da ne mogu učiniti mnogo.

Obrt popularan među IT-evcima

“Stopa od 24 posto se mora napasti i oboriti jer velik dio zaposlenika prima dohotke koji se oporezuju po toj stopi”, ističe Helena Schmidt

Sumina je objasnio i zašto u IT sektoru ima puno obrtnika paušalista. IT stručnjaci, naime, umjesto da za plaću rade za neku od domaćih firmi, otvaraju vlastite obrte i rade za strana poduzeća. Tako postaju jeftina radna snaga za strance iako žive u Hrvatskoj. Zahvaljujući relativno niskom porezu za paušalni obrt i kada ugovore nižu bruto cijenu, ostaje im viši neto.

“Za 300.000 kuna godišnje plate 10 posto poreza, a kada bismo im željeli isplatiti toliku plaću, državi bi morali platiti sto 100 posto poreza. Naravno da to ne možemo. Eventualno možemo platiti za jednog ili dvojicu, ali ne i za stotinjak stručnjaka. Kako da onda budemo globalno konkurentni?”, opisao je Sumina situaciju u domaćoj IT industriji.

Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreznog savjetovanja Deloittea, kazala je kako se nakon trećeg kruga poreznog rasterećenja Hrvatska smjestila na sredinu liste usporedivih zemalja po poreznom opterećenju i prosječnih i viših plaća. No, druge zemlje nemaju jednak problem sa zapošljavanjem i zadržavanjem radne snage.

“Stopa od 24 posto se mora napasti i oboriti jer velik dio zaposlenika prima dohotke koji se oporezuju po toj stopi”, poručila je Schmidt.

Pročitajte i ovo:
IT industrija raste brže od BDP-a i opet je među slabijima u EU, evo i zašto
Shizofrena država: Pavić potiče poduzetnike, Marić ih guši