mirovinski
Ante Žigman, predsjednik Hanfe

Era visokih prinosa koje se obvezni mirovinski fondovi ostvarivali ulaganjima dominantno u državne obveznice je završena. Prosječni prinosi u 2018. kretali su se od 0,84 posto do 2,94 posto, daleko niže nego ranijih godina, a dva mirovinska fonda (s oba upravlja Erste Plavi) godinu su završili s gubitkom.

Na grafikonu niže vidljiv je pad prinosa fondova kategorije B u kojima je štedi 98 posto svih osiguranika.

Izvor podataka: Hanfa / Obrada: Prvi plan

Prinos OMF-ova
od početka rada (%)
AZ 5,41
Erste Plavi 5,76
PBZ/CO 5,02
Raiffeisen 5,64

Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova na kraju 2018. dosegnula je 98,13 milijarde kuna i bila je 6,7 posto, odnosno za 6,2 milijardi kuna veća nego godinu dana ranije. Nakon što se isplate plaće u veljači, imovina fondova približit će se iznosu od oko 100 milijardi kuna. Oko 30 posto te svote OMF-ovi su zaradili za svoje članove, a ostalo čine uplate doprinosa u drugi stup.

Očekuje se agresivniji izlazak mirovinaca na burze

Ante Žigman i Tomislav Ridzak, predsjednik i član Upravnog vijeća Hanfe, na današnjoj konferenciji za novinare nisu željeli komentirati rezultate pojedinih fondova (prinosi koje su ostvarili u 2018. u sve tri kategorije fondova prikazani su na grafikonu niže). Istaknuli su veličinu cijelog sustava dobrovoljne mirovinske štednje (17 posto ukupne imovine financijske industrije) i njegov investicijski potencijal te objasnili velike promjene koje su nastupile početkom ove godine i za mirovinske fondove i za osiguranike.

Izvor podataka: Hanfa / Obrada: Prvi plan

Više prinose u budućnosti mirovinski fondovi bi, očekuje se, trebali ostvarivati većim ulaganjima na tržište kapitala. Na opasku novinara kako je domaća burza praktički mrtva i da nema dionica u koje bi mirovinci mogli ulagati, dok su s izlaskom na strana tržišta zakasnili jer su ona trenutačno u padu, u Hanfi su kazali da je istina da su hrvatski fondovi prilično oprezni “i ne ulažu po dinamici koji bi za prinos bio bolji”.

Deset najvećih dioničkih ulaganja

Izvijestili su da su od stranih tržišta OMF-ovi ulagali na slovensko tržište (u dionice) koje je također malo, te u investicijske fondove na ostalim stranim tržištima, ali u manjoj mjeri. Napomenuli su i da agresivnije ulaganje u strane dionice zahtjeva specijalistička znanja “koje naši fondovi tek razvijaju”.

mirovinski
Izvor: Hanfa

Ulaganja u startupove u drugoj polovici godine

U ovoj godini OMF-ovi bi svoje investicije umjesto u državne obveznice trebali preusmjeriti u startupove i infrastrukturne projekte, ali se ta ulaganja ne očekuju prije druge polovice godine.

Što se tiče ulaganja u startupove, Hanfa tek priprema pravilnik, a isto tako se čeka i odluka Vlade o infrastrukturnim projektima u koje bi mirovinci mogli ulagati.

“Još radimo na listi platformi na kojoj će OMF-ovi moći ulagati u startupove. Nad tim ulaganjima Hanfa će imati visoki stupanj kontrole. Platforma će morati biti kredibilna i takva da ju možemo kontrolirati, ali mi nećemo određivati strukturu ulaganja i djelatnosti”, rekao je Žigman.

Što se sve mijenja za osiguranike

Uz promjenu investicijske politike OMF-ova vezane su i zakonske odredbe koje se odnose na građane, a koje kažu da će svi novi osiguranici od ove godine biti raspoređivani u najrizičnije fondove kategorije A (dosad ih se raspoređivalo u B fondove umjerenog rizika). Ridzak je kazao da godišnje u mirovinski sustav u prosjeku uđe 60 tisuća novih osiguranika, odnosno od četiri do šest milijardi kuna.

Promijenjena je i formula po kojoj će se obveznim fondovima ‘dodjeljivati’ osiguranici koji sami propuste izabrati fond (lani je samo jedan posto (!) osiguranika sam izabrao fond u kojem želi štedjeti), kao i formula po kojoj se raspodjeljuju naknade za upravljanje među fondovima. Također, te su naknade značajno smanjene. Obje promjene dovest će do veće konkurencije među OMF-ovima, pojasnili su u Hanfi.

Poticanje dobrovoljne štednje

Žigman je upozorio i za građane povoljnije promjene u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu koje su napravljene s ciljem povećanja dobrovoljno štednje: ukinute su visoke ulazne naknade, a isplate iz 3. stupa od 2019. oslobođene su poreza. Od ranije postoje porezne olakšice poslodavcima koji svojim zaposlenicima uplaćuju do 6.000 kuna godišnje i državni poticaji koji se isplaćuju štedišama.

“Hanfa građanima preporučuje ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove kao način povećanja mirovine. Najveći izazov kojeg imamo su demografski problemi i činjenica da je razlika između zadnje plaće i prve mirovine u Hrvatskoj u prosjeku 40 posto. Prosjek u EU je 60 posto. Zato je važna štednja u 3. stupu i povećanje prinosa obveznih mirovinskih fondova”, naglasio je Žigman.

Pročitajte i ovo:
Vlada će imenovati nadzornike mirovincima, oni strahuju od političkog odlučivanja
Ulaganja mirovinskih fondova u startupove: Ludost ili genijalna ideja?