listu
Foto: Pixabay

Petnaest mjeseci nakon što je prestao raditi i banke ostale slijepe na razmjere zaduženosti klijenata, registar obveza po kreditima ponovno je operativan od ovog tjedna. No, ne u potpunosti nego u krnjem obliku jer će do daljnjega funkcionirati isključivo kao crna lista dužnika.

Iz Hrvatske udruge banaka izvijestili su da su kreditne i financijske institucije 26. kolovoza počele djelomično razmjenjivati podataka o klijentima koji svoje obveze nisu ispunili u roku. Razmjena podataka obavljat će se pomoću informatičkog sustava pod nazivom DOR sustav, u okviru HROK-a.

“Korisnici sustava obrađivat će podatke o neurednosti u ispunjavanju obveza svojih klijenata s ciljevima kvalitetne procjene sposobnosti klijenata za urednom otplatom njihovih obveza te smanjivanja, odnosno izbjegavanja rizika loših plasmana i prezaduženosti klijenata”, priopćili su Hrvatske udruge banaka (HUB).

Banke toleriraju 61 dan kašnjenja u plaćanju

Pristup crnoj listi imat će 16 banaka i štedionica koji sustavu mogu pristupiti prije sklapanja novog ugovora o kreditu ili u slučaju izmjene postojećeg.

Ulaznicu za crnu listu klijent dobiva ako mu je dospjeli iznos duga 750 ili više kuna s čijim podmirenjem kasni najmanje 61 dan. Također, ako ne ispunjava dospjele obveze u roku ili je novčana obveza otkazana, utužena, naplaćena od osiguranja (regres od osiguranja) ili prodana trećoj strani, objavio je poslovni.hr.

Među podacima u koje će kreditori imati uvid, osim identiteta dužnika, ime banke (ili štedionice), vrsta i visina obveze (obveza po tekućem računu ili stambenom kreditu, primjerice), status obveze (da li je neuredna, utužena, otkazana…) te o koje se iznosu (ne)dospjelog duga radi.

Gubitak statusa kvalitetnog klijenta

Bit će tu i prethodne evidencije, među kojima zabilježba o prvoj neurednosti te ukupan broj evidentiranih mjeseci neurednosti u servisiranju duga.

Čak i u slučaju da dužnik uredno podmiri sve obveze (što će se bilježiti kao datum prestanka neurednosti) to ne znači da će ga smatrati kvalitetnim klijentom; jednom kad se dospije na crnu listu, na njoj se ostaje četiri godine te potom slijedi brisanje podataka.

Kada bi HROK trebao profunkcionirati u punom obimu ostaje potpuno neizvjesno. Banke su, formalno HROK d.o.o., Vladi uputile prijedlog da se ove godine izradi Zakon o kreditnim registrima kao podloga rješavanja tog pitanja. Premda je Ministarstvo financija plan prihvatilo i donošenje predvidjelo za zadnji kvartal ove godine, zasad je tek osnovana radna skupina, no mimo toga većih pomaka nije bilo, piše poslovni.hr.

Pročitajte i ovo:
HNB usporio rast gotovinaca, najavio superviziju neposlušnim bankarima