najpoželjniji
Ilustracija: Fotolia

Na svjetskim su tržištima cijene nafte i prošloga tjedna porasle, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga 2014. godine. Od početka godina nafta je poskupila 15 posto i čak 44 posto u odnosu na isti dan prošle godine, objavio je Admiral Markets.

Cijene nafte rastu već tjednima, a novi poticaj tom trendu uslijedio je nakon odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.

Trumpova odluka o vraćanju sankcija Iranu nije, međutim, jedini razlog naglog rasta cijene nafte. Prema analitičarima Admiral Marketsa, vjerojatno najvažniji razlog srednjoročnog trenda rasta je odluka OPEC-a da se proizvodnja nafte smanji i stvori umjetna nestašica na svjetskom tržištu. U takvoj situaciji nužno dolazi do rasta cijene crnog zlata, što je u interesu zemljama koje izvoze naftu.

Hrana i energija već poskupili, istražili smo koliki nas rast cijena tek čeka

Rast cijene plina minimalan

Prema najavama domaćih stručnjaka, rast cijena nafte dovest će i do poskupljenja plina. U Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin smatraju da će poskupljenje plina ipak biti minimalno, oko 60 kuna na godišnjoj razini, objavio je dnevnik.hr.

“Da je prosječan godišnji račun 3.300 kuna recimo, na tisuću kubika, sve kad bi došlo do porasta od dva posto, to bi bilo 60-ak kuna na godišnjoj razini. Odnosno, na mjesečnoj razini bi plin bio skuplji pet kuna”, procjenjuje Dalibor Pudić iz Hrvatske stručne udruge za plin.

Stručnjak za energetiku Davor Štern također smatra da će plin poskupiti, ali podsjeća da je on u Hrvatskoj jeftiniji nego u drugim europskim zemljama.

Prema podacima Eurostata, plin koji plaćamo među najjeftinijima je u Europi. Jeftiniji je primjerice u Ukrajini, Turskoj, Srbiji. Dok kod nas prosječno stoji 26 lipa po kilovatsatu, u Sloveniji iznosi 40, u Njemačkoj 45, a najskuplje ga plaćaju Šveđani, 89 lipa po kilovatsatu.

No, i ovakav, za europske pojmove, prosječno jeftin plin, za hrvatske standarde i većinu građana je i dalje je skup, piše Dnevnik.hr.

Budući da je nafta još uvijek najvažniji svjetski energent, rast cijene će se osjetiti u svim gospodarskim granama. Doći će do porasta troškova prijevoza robe, što će dovesti do rasta maloprodajnih cijena na robu široke potrošnje. To znači da će zbog rasta cijene nafte doći do rasta stope inflacije.

Inflacija potiče rast kamatnih stopa

Analitičari Admirala Marketsa smatraju da bi rastom inflacije moglo doći i do porasta kamatnih stopa, ali i zlata.

S obzirom na to da je glavni zadatak svake centralne banke kontroliranje stope inflacije, mnoge od njih će se morati boriti protiv previsoke inflacije, a to se najčešće radi dizanjem kamatnih stopa.

“Investitori na financijskim tržištima su u trenutne tečajeve valuta već ukalkulirali još nekoliko dizanja kamatnih stopa u SAD-u, ali još uvijek nisu svoje portfelje prilagodili rastu kamatnih stopa u ostalim razvijenim zemljama”, pojasnio je Admiral Markets.

Dodaju da je stopa inflacije u Velikoj Britaniji već sada iznad idealne razine od dva posto i vjerojatno će britanska centralna banka biti prva koja će u Europi dignuti kamatne stope.

Ako se takvi planovi ostvare, britanska funta bi mogla do kraja godine ojačati i u odnosu na američki dolar i na euro, jer Europska centralna banka nema u planu još uvijek ništa poduzimati u vezi inflacije, tumače u Admiral Marketsu.

Zlato sve interesantnije ulagačima

U razdobljima inflacije obično poskupljuje i zlato i ako kritična masa sudionika na financijskim tržištima zaključi da će rast cijene nafte dovesti do iznadprosječnih stopa inflacije koju centralne banke neće uspjeti obuzdati, moguće je da će doći do rasta interesa za ulaganje u zlato.

“Realno je za očekivati porast cijene žutog plemenitog metala od barem nekoliko posto u idućim mjesecima”, prognoziraju analitičari Admiral Marketsa.