oporezivanje
Foto: Pixabay

Odgovor na pitanje što je bitcoin – novac, vrijednosnica, imovina, dobro – važan je kako bi se pokušalo odrediti koji bi se porezni zakon primijenio i kako. Pitanje je, primjerice, plaća li se PDV kad se trguje bitcoinom, odnosno tretira li se on kao novac, kao financijski instrument ili kao roba (odnosno usluga), piše Željko Ivanković u opširnom članku objavljenom na mreza.bug.hr na temu regulacije kriptovaluta.

Ivanković je donio prikaz porezne regulacije na temelju članka “Oporezivanje bitcoina” autorice Nevije Čičin-Šain, više asistentice na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Čičin-Šain je analizirala oporezivanje bitcoina prema hrvatskim propisima i, radi komparacije, ugrubo prikazala porezni tretman kriptovaluta u drugim zemljama, kako izvan, tako i unutar Europske unije, napominje Ivanković.

U nastavku prenosimo dio članka koji se odnosi na Hrvatsku i presudu Europskog suda u slučaju Hedqvist, koja je obvezujuća za zemlje članice EU.

Slučaj Hedqvist

oporezivanje
Foto: Unsplash

U slučaju Hedqvist riječ je o švedskoj tvrtki koja je osnovala internetsku stranicu preko koje se kupuju i prodaju bitcoini (za švedske krune), a dobit se ostvaruje od razlike u cijeni. Na prvi pogled – bitcoin je tu roba kao i svaka druga, pa se na kupnju plaća, a na prodaju obračunava porez na dodanu vrijednost. Ako je bitcoin novac, onda je to – mjenjačnica. Vlasnik tvrtke zatražio je mišljenje švedske Komisije za poreznopravna pitanja, koja je “zaključila da će porezni obveznik nuditi uslugu zamjene valuta uz naknadu”, iz čega slijedi da se porez na dodanu vrijednost – ne plaća.

Švedska porezna uprava protiv te je odluke podnijela tužbu Vrhovnom upravnom sudu koji se obratio Sudu Europske unije.

Europski sud je zaključio da se u ovom poslu prije svega radi o “davanju usluge”, što znači da bi se na kupoprodaju bitcoina primjenjivao porez na dodanu vrijednost. Iz oporezivanja PDV-om, međutim, uz ostale iznimke, prema odgovarajućoj europskoj Direktivi iz 2006. godine, izuzeta je kupoprodaja valute (novca) kao zakonskog sredstva plaćanja. Sud je, dakle, odlučio da je bitcoin valuta, ali nije “zakonsko sredstvo plaćanja” ni u jednoj zemlji na svijetu.

Europska Direktiva koju je Sud slijedio donesena je, dakle, kad bitcoin nije još niti postojao, ističe Ivanković i nastavlja kako je utoliko donekle razumljivo da je Sud uzeo u obzir promjenu okolnosti i odlučio, ne samo da je bitcoin novac, nego da se na njegovu kupoprodaju ne obračunava porez na dodanu vrijednost, iako nije zakonsko sredstvo plaćanja ni u jednoj zemlji na svijetu.

Bitcoin u Hrvatskoj – prenosivi instrument

oporezivanje
Nevia Čičin-Šain / Izvor: mreza.bug.hr

Porezna uprava Republike Hrvatske (PU) također je odlučila da se na kupoprodaju bitcoina ne obračunava PDV, no – pozivajući se na mišljenje Hrvatske narodne banke – poslužila se drukčijim argumentacijskim slijedom nego Europski sud.

Prije svega, PU ističe da prema HNB-ovom mišljenju, bitcoin nije novac, ni domaći ni strani, ni po jednom relevantnom propisu. Također se ističe da ga različite europske zemlje različito tretiraju, neke kao proizvod, neke kao imovinu, neke kao financijski instrument. I, Porezna uprava se odlučila: bitcoin će smatrati “prenosivim instrumentom”.

“Tako je bitcoin u Hrvatskoj virtualna valuta, nije novac, ali je kupoprodaja valute koja nije novac oslobođena plaćanja poreza na dodanu vrijednost”, napominje Ivanković i dodaje kako se i prema odluci Porezne uprave RH i odluci Europskog suda transakcije bitcoinom oslobađaju oporezivanja PDV-om, premda Europski sud bitcoin smatra novcem, a hrvatska Porezna uprava “prenosivim instrumentom”.

Odluka Europskog suda iz više razloga, smatra Čičin-Šain, nije odlučujuća za oporezivanje poslovanja bitcoinom (i uopće kriptovalutama) izravnim porezima, na prihode od imovine, dohodak i dobit. U drugim zemljama dohodak od kriptovaluta u poreznom se smislu tretira, bilo kao dohodak od kapitalne imovine, investicijske ili spekulativne, ovisno o tome je li držana kraće ili dulje vrijeme (najčešće preko godinu dana), pri čemu se bitcoini tretiraju, bilo kao strana valuta, ili kao dionice.

Može li plaća u bitcoinima

oporezivanje
Željko Ivanković / Izvor: Screenshot N1

Ivanković postavlja i pitanje može li neko hrvatsko poduzeće isplatiti zaposlenika u bitcoinima (kao što nerijetko znaju, i znali su zaposlenicima davati bonove trgovačkih kuća) te u kojim se slučajevima taj dohodak oporezuje, a u kojim se ne oporezuje.

Kako je ustvrdila Nevia Čičin-Šain, Porezna uprava Republike Hrvatske dopušta isplatu u bitcoinima “mirovine ili sezonskog rada (poput sezonskih poslova u poljoprivredi, branja i skupljanja plodova i bilja, poslova prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda i slično), ali ne i plaće”.

“Drugim riječima, nekome redovno zaposlenom u IT tvrtki nije moguće isplatiti zaradu u bitcoinima, ali je kriptovalutom moguće platiti prodavača na štandu na tržnici”, tumači Ivanković i dodaje kako se postavlja pitanje zbog čega PU ne bi smatrao isplate bitcoinima fizičkim osobama koje su u radnom odnosu kod društva koje te isplate vrši – isplatama u naravi. Slovenska porezna uprava smatra isplate plaće u bitcoinima isplatama u naravi koje se, sukladno tome, trebaju oporezovati porezom na dohodak od nesamostalnog rada (kod poslodavca). Slično je i u SAD-u i Australiji, kaže Čičin-Šain.

Bitcoin nije imovina

Što je, međutim, s prije spomenutim bitcoinom kao dohotkom od imovine? Neke zemlje bitcoin smatraju imovinom. Prema hrvatskom zakonu, dohotkom od imovine smatraju se primici po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba, kreveta, od autorskih prava, prava industrijskog vlasništva itd. Bitcoin ne ulazi ni u jednu kategoriju dohodaka od imovine, te se utoliko može zaključiti da bitcoin – nije imovina!

“Osim ako se Zakon ne promijeni, ili PU ne izda posebno mišljenje, na temelju kojega bi se dohodak od prodaje bitcoina smatrao imovinom ili imovinskim pravom, sukladno sadašnjem zakonskom tekstu, bitcoin se ne može smatrati imovinom ili imovinskim pravom”, piše Nevia Čičin-Šain.

Oporezivanje bitcoina

“Iako kriptovalute, dakle, nisu ni novac ni imovina, niti se isplate smatraju isplatama u naravi (ali bi mogle biti gotovina), stvar za poreznu regulaciju ipak nije izgubljena. Primici po osnovi bitcoina mogu se smatrati dohocima od kapitala (kao dohoci od dionica, kapitalna dobit)”, piše nadalje Ivanković.

Ukazao je na upozorenje Čičin-Šain na moguće probleme tog solomunskog rješenja koji proistječu prije svega iz visoke volatilnosti tržišta kriptovaluta i obaveze uplate predujma poreza na dohodak od kapitala te obračuna dobitaka i gubitaka u striktnom razdoblju.

“Unatoč svemu, autorica članka zaključuje da u hrvatskom poreznom zakonodavstvu, ako se pravilno primijeni, postoje mogućnosti da se poslovanje bitcoinom i drugim kriptovalutama suvislo oporezuje”, piše Željko Ivanković.

Pročitajte i ovo:
Deset godina blockchaina, tehnologije koja mijenja svijet