mirovina
Foto: Pixabay

Krajem prošle godine oko 5000 umirovljenika radilo je na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovina. Sada ih već više od 10.000, a mnogi su se neugodno iznenadili kada su s prvom plaćom dobili nižu mirovinu. Pravo na rad od početka ove godine omogućeno je, podsjetimo, umirovljenicima koji su osim u punu mirovinu otišli i u prijevremenu, što je Vlada snažno propagirala porukom kako će se umirovljenici moći zaposliti do četiri sata dnevno bez gubitka mirovine.

Za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj ne postoji niti jedna institucija kojoj bi se građanin mogao obratiti i dobiti cjelovitu informaciju o tome što je za njega najpovoljnije, na temelju njegovih konkretnih podataka. Hrvatski umirovljenici ne mogu unaprijed saznati što će se dogoditi s njihovim mirovinama ako se zaposle, koliko će točno poreza morati platiti i slično, pa su mnogi u opasnosti da naknadno saznaju da je odluku o radu u mirovini bila pogrešna

Nitko, međutim, nije upozorio na mogućnost smanjivanja mirovine zbog poreza na dohodak. Na problem je krajem prošlog tjedna upozorila Vlastica Barišić, umirovljenica koja mirovinu od 2.329,26 kuna odlučila podebljati dodatnim radom za koji je ugovorila bruto plaću u iznosu od 1.800 kuna. Kako je ispričala Jutarnjem listu, nakon prve plaće dobila je mirovnu nižu za 380,03 kune, odnosno mirovina joj je pala na 1.949,23 kune.

Kako se dogodilo iako je Vlada uvjeravala umirovljenici neće zbog rada na četiri sata gubiti mirovinu? Formalno, mirovina gospođe Barišić je ostala ista kao i prije njezinog zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, ali je ona dobila manji iznos na računu zbog obračuna poreza na dohodak, odnosno zbog različitih mogućnosti korištenja osobnog odbitka o kojima umirovljenici nisu bili uopće informirani.

Hrvatski paradoks: Korisnicima najniže mirovine ne isplati se raditi

Također, manje je poznato da se mirovina doista umanjuje najugroženijim umirovljenicima, onima koji ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, a odluče se zaposliti. U njihovom slučaju dolazi do gubitka prava na najnižu mirovinu, a ne do obračuna manjih iznosa mirovine zbog osobnog odbitka, upozorila je porezna stručnjakinja Marija Zuber iz Računovodstva i financije.

>> Želite raditi u mirovini? Saznajte uvjete i koji poslovi se nude

Iako se na prvi pogled čini da se radi o istome, da umirovljenici koji dodatno rade na nepuno radno vrijeme, gube pravo na svoje više mirovine, to nije točno. Korisnici najnižih mirovina će ako se zaposle doista dobivati osjetno niže mirovine, dok će ostali umirovljenici imati različita primanja, ovisno o svojim poreznim obvezama. To, naravno, ne umanjuje problem, umirovljenici su doista dovedeni u zabludu jer se nitko od nadležnih nije potrudio iznijeti sve informacije na temelju kojih bi mogli donijeti odluku isplati li ima se dodatno radili ili ne.

mirovina
Foto: Pixabay

Oporezivanje mirovina

Svaka mirovina je u poreznom smislu, naime, primitak od nesamostalnog rada i oporeziva je. Mirovine niže od 3800 kuna oslobođene su plaćanja poreza na dohodak, zbog čega većina umirovljenika ne plaća taj porez. Zbog te činjenice većina umirovljenika i nije svjesna da su obveznici poreza na dohodak.

Umirovljenici imaju pravo na osobni odbitak i uzdržavane članove obitelji, kao i za invalidnost, a preostali iznos mirovine oporezuje se stopama od 12 posto i 18 posto, odnosno porezne stope su niže za 50 posto u odnosu na porezne stope koje se primjenjuju na plaće. Osnovica za primjenu porezne stope od 12 posto je 30.000 kuna, a 18 posto se primjenjuje na iznos viši od toga.

Umirovljenici koji su se odlučili na dodatni rad izloženi su, dakle, većem oporezivanju, ako im ukupna primanja (mirovina i plaća) premašuju navedeni iznos od 30.000 kuna.

Tri mogućnosti korištenja osobnog odbitka

Još od ožujka 2017. godine zakon je dozvolio da se mjesečni odbitak podijeli između dva isplatitelja, pa tako i umirovljenici koji rade mogu izabrati hoće li osobni odbitak tijekom godine koristiti na plaću i/ili mirovinu.

U praksi to dovodi do tri mogućnosti:

1. da se cijeli odbitak koristi na plaću – u tom se slučaju iznos iznad 3800 kuna oporezuje po stopi od 24 posto,

2. da se cijeli koristi na mirovinu, pri čemu se na iznos iznad 3800 kuna plaća porez po stopi od 12 posto, i

3. da se osobni odbitak podijeli na plaću i mirovinu.

“O omjeru odbitka svaki porezni obveznik sam odlučuje, a podjelu je moguće napraviti čak na dvije decimale”, pojasnila je za Prvi plan Marija Zuber.

Što je najpovoljnije za umirovljenike

Izbor najpovoljnije opcije korištenja osobnog odbitka ovisi i o tome jesu li umirovljenici s poslodavcem ugovorili bruto ili neto plaću

Gledajući na godišnjoj razini, odluka o korištenju osobnog odbitka ne mijenja visinu poreznih obveza. No, te ne znači da je svaka od tri opcije jednako povoljna za umirovljenike – ovisno o načinu korištenja osobnog odbitka umirovljenici, naime, dolaze u situaciju da u većoj ili manjoj mjeri kreditiraju državu. Ako su tijekom godine izabrali za njih manje povoljnu opciju i uplaćivali više poreza, na povrat će morati čekati više od godinu dana.

Na primjeru gospođe Barišić, Zuber objašnjava da najpovoljniji izbor ovisi o tome je li s poslodavcem ugovorila bruto ili neto plaću za rad s nepunim radnim vremenom. Ako je ugovorila neto plaću, što je sve učestalija praksa (suprotna obvezi propisanoj Zakonom o radu, ali bez sankcija za poslodavce), za gospođu Barišić je najpovoljnija porezna opcija da podijeli mjesečni osobni odbitak tako da dio osobnog odbitka do visine mirovine koristi kod isplatitelja mirovine, a ostatak do 3.800 kuna kod poslodavca koji joj isplaćuje plaću.

Da bi to ostvarila, Barišić mora otići u Poreznu upravu i na svojoj PK kartici zatražiti podjelu mjesečnog osobnog odbitka između dva isplatitelja. Na taj će način predujam poreza plaćati samo pri isplati plaće i neće po godišnjem obračunu imati nikakvih razlika.

mirovina
Ilustracija: Pixabay

Na kraju godine moguć povrat poreza, ali i plaćanje razlike

“Umirovljenici moraju znati da će se bez obzira na odluku o korištenju osobnog odbitka tijekom godine, pri godišnjem obračunu poreza na dohodak imati obvezu plaćanja razlike poreza jer će se zbrojiti plaća i mirovina, izračunati godišnja porezna obveza po propisanoj skali i za iznos poreza koji je razmjeran učešću mirovine u ukupnom godišnjem dohotku porezna obveza umanjiti za 50 posto”, pojašnjava Marija Zuber i dodaje kako će se na godišnjoj razini obveze umirovljenika “izravnati”.

Drugim riječima, pri godišnjem obračunu poreza umirovljenici mogu ostvariti ili povrat poreza (ako su ga tijekom godine preplatili), ili će morati platiti porez, u slučaju da su tijekom godine uplatili manje poreza.

Ministarstvo rada tek je danas dalo takvo tumačenje, priopćivši, citiramo, kako “gospođa Barišić neće biti oštećena za porez koji je do sada platila jer će joj Porezna uprava po službenoj dužnosti u godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2019. godinu, koji se isplaćuje u kolovozu 2020. godine, izvršiti povrat uplaćenog poreza na dohodak za 2019. godinu”.

Ministarstvo rada ne osvrće se, međutim, na činjenicu da je gospođa Barišić ipak oštećena budući da će na povrat preplaćenog poreza morati čekati do kolovoza 2020. godine.

Također, nije pojasnilo niti da neki umirovljenici nakon godišnjeg obračuna poreznih obveza, kada im se zbroje sve mirovine i plaće, mogu doći u situaciju da moraju platiti razliku poreza, ako se utvrdi da su tijekom godine plaćali premale predujmove.

Građanima nemoguće saznati isplati li se raditi uz mirovinu

“U Hrvatskoj postoji nekoliko institucija, kao što su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, REGOS i Porezna uprava, ali svaka od njih građanima daje informacije iz svog djelokruga. Ne postoji, međutim, niti jedna institucija, jedno mjesto kojem bi se građanin mogao obratiti i dobiti cjelovitu informaciju o tome što je za njega najpovoljnije, na temelju njegovih konkretnih podataka.

Druge zemlje to imaju, pa njihovi građani lako mogu saznati što će se dogoditi s njihovim mirovinama ako se zaposle, koliko će točno poreza morati platiti i slično”, upozorila je Zuber.

Hrvatski umirovljenici tako osim što ne mogu unaprijed saznati kakve su im porezne obveze u slučaju da odluče dodatno raditi, koja je opcija korištenja osobnog odbitka za njih najpovoljnija, ne znaju ni kako će se rad uz mirovinu konkretno odraziti na njihove buduće mirovine.

Za sada je, naime, poznato da će se razdoblje rada u nepunom radnom vremenu preračunavati u mirovinski staž. Za npr. godinu dana rada na pola radnog vremena, ostvarit će šest mjeseci novog mirovinskog staža, a za dvije godine radnog odnosa, jednu godinu novog mirovinskog staža.

Umirovljenici koji budu radili najmanje dvije godine, imat će pravo zatražiti novi obračun visine mirovine za nakupljenu godinu staža u mirovini, ali pod uvjetom da prestanu raditi. Točan izračun budućih mirovina umirovljenici ne mogu unaprijed saznati, kao što ne mogu unaprijed dobiti ni izračun poreznih davanja, pa bi se lako moglo dogoditi da mnogi od njih, kada post festum podvuku crtu, budu na gubitku.

Pročitajte i ovo:
Maja Vehovec: Država s figom u džepu omogućila rad umirovljenika